No, nijedna strana ne otkriva detalje. Traži se zlatna sredina koja bi svima bila prihvatljiva. Upiti državnim institucijama gotovo su svakodnevni, a o cijeni plina još uvijek nema informacija. Do kraja mjeseca pregovori između Vlade i MOL-a trebaju se privesti kraju.
Distributeri s nestrpljenjem očekuju što će se dogoditi i tuže se da i ovako jedva posluju. Vrlo je izvjesno da će država na godinu dana odgoditi preuzimanje plinskog biznisa, a dopustiti poskupljenje od deset posto za krajnje potrošače.
>> 'Učinit ćemo sve da drastično ne poskupi plin'
'Ja mislim u ovim uvjetima da je povećanje cijene plina za široku potrošnju jedino moguće. Razlog jest što svaka druga varijanta većeg povećanja i većeg traženja neostvariva kod kategorije socijale', rekao je Miljenko Šunić iz Hrvatske stručne udruge za plin.
Hrvatska trenutno ima najnižu cijenu plina za krajnje potrošače u regiji, ali u usporedbi s drugim europskim zemljama, ima i 60 posto vlastite proizvodnje. Ulazna cijena plina, točnije ona koju uvozimo bez marži iznosi 1,75 posto dok MOL traži da bude minimalno 2,20. Po tome, poskupljenje bi moglo biti i veće, što je građanima teško zamisliti.
U Hrvatskoj je trenutno 680 tisuća potrošača plina. O tome koliko će ga u skoroj budućnosti plaćati ovisi o pregovorima koji se vode između Ministarstva gospodarstva i MOL-a.