Završni podnesak?

Gotovinina obrana: Gdje su žrtve 'nezakonitih' napada?

Slika nije dostupna
Obrana generala Ante Gotovine poručila je u završnom podnesku pred Haaškim sudom kako je hrvatski general proglašen krivim za nezakoniti napad u Oluji, a da u prvostupanjskoj presudi nije identificirana ijedna žrtva takvog napada.

'Potpuno je nerazumno da je Gotovina osuđen na 24 godine zatvora na temelju zaključka o nezakonitom napadu na civile, a da pritom nije identificirana nijedna žrtva granatiranja', poručuje se u replici obrane generala Gotovine, podnesene 30. rujna, koju je u ponedjeljak objavio Haaški sud.

Obrana generala Gotovine u replici analizira tužiteljski odgovor na žalbu obrane na prvostupanjsku presudu kojom je zbog zločina počinjenih tijekom i nakon Oluje osuđen general Gotovina na 24 godine zatvora.

Tužiteljstvo u svojem odgovoru na žalbu generala Gotovine na prvostupanjsku presudu nije dovelo u pitanje ijednu od ključnih tvrdnji obrane, ističe se u replici kojom je završen pisani krug argumenata u žalbenom postupku.

Nakon toga slijedi zakazivanje usmenog ročišta u žalbenom postupku.

Obrana generala Gotovine navodi da sudsko vijeće u presudi nije utvrdilo ijednu smrt ili ranjavanje civila uslijed granatiranja, niti je utvrđeno da je ijedan civil teroriziran ili je napustio Hrvatsku zbog granatiranja onoga što vijeće opisuje kao 'civilna područja'.

Obrana navodi da tužiteljstvo nije osporilo ni tvrdnju obrane da na Brijunima nije donesena nikakva formalna odluka o progonu Srba te da nijedna rečenica na brijunskom sastanku ne naznačuje da je postojala namjera ciljanja srpskih civila topništvom.

Tužiteljstvo nije opovrgnulo ni tvrdnje obrane da nije utvrđeno da su civili namjerno gađani te da sredstva korištena u napadu nisu bila nezakonita.

'Nije osporena tvrdnja obrane da je Gotovina izdavao zapovijedi za sprječavanje zločina'

Obrana ističe da se tužiteljstvo nije osvrnulo na nalaz vijeća da su Gotovina i njegov zapovjednik topništva Marko Rajčić zapovijedili napade na vojne ciljeve u četiri grada jer se taj zaključak ne može pomiriti s drugim zaključkom da su čitavi gradovi tretirani kao ciljevi.

Obrana navodi da tužiteljstvo nije opovrgnulo ni tvrdnje obrane da su istražitelji UNMO-a, UNCIVPOL-a i SAD-a zaključili da nije bilo neselektivnog napada, kao i da Human Rights Watch i HHO nisu pronašli nijednog civila koji je tvrdio da je teroriziran granatiranjem.

Također nije osporena tvrdnja obrane da je Gotovina izdavao zapovijedi za sprječavanje zločina.

Tužiteljstvo time priznaje da vijeće nije utvrdilo da su civili bili mete, zaključuje obrana.

'To priznanje pokazuje da je presuda nerazumna', poručuje obrana generala Gotovine. (Hina)
 

Povezane teme