Gotovina nije proglašen krivim samo za točku 3 koja podrazumijeva nečovječna djela i prisilno premještanje. Generali Gotovina i Markač smatraju se krivima za progon kao zločin protiv čovječnosti, deportaciju kao zločin protiv čovječnosti, pljačku javne i privatne imovine kao kršenje zakona i običaja ratovanja, bezobzirno razaranje kao kršenje zakona i običaja ratovanja, ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti, ubojstvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, okrutno postupanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
>> I lijevi i desni složni: Presuda je sramotna!
>> Skup potpore pretvorio se u veliki prosvjed
>> Kosor: Ovo je za hrvatsku Vladu neprihvatljivo!
'General Gotovina je imao svijest da se zločini trebaju izvršiti, sudjelovao je u zločinačkom pothvatu i namjeravao je da njegova djela doprinesu tom pothvatu', obrazložilo je sudsko vijeće govoreći o generalu Gotovini.
Sudsko vijeće: Napadi hrvatskih snaga su bili neselektivni
Prije presude trojici hrvatskih generala sudsko vijeće pročitalo je sažetak zaključka u kojemu stoji da su zaključili da je 'na području i u vremenu na koje se odnosi optužnica postojao međunarodni vojni sukob'. U zaključku stoji da je sud razmotrio dokaze o velikom broju slučajeva ubojstava te su navedeni neki primjeri svjedočenja obitelji žrtava, kao i međunarodnih promatrača.
'Niz promatrača i krajinskih Srba koji su bili u Benkovcu, Kninu, Gračacu i Obrovcu svjedočili su o udarima projektila. Vijeće je pažljivo usporedilo mjesto udara projektila s mjestima potencijalnih vojnih ciljeva. Na temelju toga vijeće je zaključilo da hrvatske snage nisu namjerno gađale samo ranije utvrđene ciljeve nego i dijelove u kojima nije bilo vojnih ciljeva. Shodno tome zaključeno je da su hrvatske snage gradove u cjelini smatrale artiljerijskim ciljevima', stoji u sažetku zaključka vijeća, u kojem se dodaje i da su ti napadi bili neselektivni.
>> 'Zna li Haag da je Gotovina ranjenog suborca nosio na rukama?'
Sudsko vijeće: Granatiranje je imalo svrhu zastrašivanja
U vezi s navodnim prisilnim premještanjem stanovnika vijeće je zaključilo da 'su strah od nasilja i pritisak stvorili atmosferu u kojoj ljudi nisu imali izbora nego da odu. Činilo se da granate za svrhu imaju zastrašivanje ljudi i da svi imaju osjećaj da moraju pobjeći. Pored toga zaključeno je da su zločini koji obuhvaćaju ubojstva, razaranja i pljačku stvorili pritisak i strah od nasilja i među onima koji su bili očevici', stoji u sudskom zaključku.
Presudu je izrekao nizozemski sudac Alphons Orie, a u sudskom vijeću bili su i Latvijac Uldis Kinis i Elisabeth Gwaunza iz Zimbabvea. Podsjetimo, tužitelji su u završnim riječima u kolovozu prošle godine tražili da se trojicu generala proglasi krivima i generala Gotovinu osudi na 27, generala Markača na 23 i generala Čermaka na 17 godina, a branitelji su u završnim riječima pozvali sudsko vijeće da njihove branjenike oslobodi svake krivnje.
Nakon presude strane u postupku - tužitelji i obrana, ukoliko se namjeravaju žaliti najprije moraju najaviti žalbu u roku od 30 dana od izricanja presude sa žalbenim osnovama a nakon toga žalbeno vijeće preuzima i dalje vodi žalbeni postupak u kojem se žalbeni podnesak mora podnijeti 75 dana od najave žalbe. U žalbenom dijelu postupka mogu se uvoditi i novi dokazi koji nisu bili dostupni u prvostupanjskom dijelu postupka.
>> Gotovinina obrana se pobunila zbog premalo mjesta u sudnici
Suđenje je počelo 11. ožujka 2008. a posljednji svjedok izveden je 11. lipnja prošle godine. Na suđenje su potrošena ukupno 303 radna dana u kojima je tužiteljstvo izvelo 81 svjedoka, a obrane trojice generala ukupno 57 svjedoka (25 za Gotovinu, 19 za Čermaka i 13 za Markača). Sudsko je vijeće pozvalo sedam svojih svjedoka. Gotovina je u pritvoru od prosinca 2005. kada je uhićen na teritoriju Španjolske, a Čermak i Markač dobrovoljno su se predali Haškom sudu u ožujku 2004.
Kroz hašku sudnicu prošao je niz svjedoka od žrtava, preko političara do pripadnika hrvatskih snaga i međunarodnih predstavnika. Tako su se za tužitelje izredali i svjedoci poput bivšeg američkog veleposlanika u Hrvaskoj Petera Galbraitha, posebne izvjestiteljice za ljudska prava Elisabeth Rehn do tadašnjeg županijskog državnog odvjetnika u Zadru Željka Žganjera te Mate Laušića i Žarka Puhovskog.
Za obranu je svjedočio niz hrvatskih političara i dužnosnika među kojima su i Mate Granić, Miomir Žužul, Vesna-Škare Ožbolt, Zdravko Židovec, Snježana Bagić, Gordan Radin, Borislav Škegro, Mladen Vedriš, Nadan Vidošević i Mladen Bajić, a obrana je izvela i izaslanika glavnog tajnika UN-a za područje bivše Jugoslavije Yasushija Akashija. Gotovinina obrana izvela je i jednog od zapovjednika neprijateljske strane generala Milu Mrkšića koji je potvrdio da nije bilo neselektivnih napada, a sudsko je vijeće pozvalo nekoliko svojih svjedoka među kojima i bivšeg ministra obnove i razvitka Juru Radića.
Prvi dio suđenja bio je obilježen sukobima obrana koji su završili isključenjem Čermakovih branitelja Čede Prodanovića i Jadranke Sloković, te Markačeva branitelja Miroslava Šeparovića zbog sukoba interesa, odnosno mogućnosti da se sam Šeparović te general Rahim Ademi kojega su također zastupali Prodanović i Sloković pojave kao svjedoci u ovom predmetu.
Novinari objavili tajne podatke
Suđenje je pratio i paralelni spor Hrvatske i haaškog tužiteljstva oko tzv. topničkih dnevnika koji je okončan pred kraj suđenja zaključkom troje sudaca da je Hrvatska ispunila svoje obveze prema tužiteljstvu. Tijekom suđenja 2007, pred haške istražitelje izvedeno je deset hrvatskih novinara vodećih domaćih medija u svojstvu osumnjičenika za nepoštivanje Haaškog suda jer su objavili tada tajni dodatak optužnice. Tužitelji su kasnije odustali od njihova progona.
Sudsko je vijeće kao posljednju odluku pred izricanje presude u srijedu odbilo zahtjev Gotovinine obrane da ostavi isti broj sjedala u sudnici za potrebe obrane, kao i tijekom suđenja i broj je smanjen s 18 na 12 sjedala. (HIna)