Istovremeno, Gotovinina obrana zatražila je da Haaški sud obveže vlasti Srbije da im dostave izvještaje o Oluji koje su nakon operacije, prema zapisnicima sa sjednica Vrhovnog savjeta obrane SRJ, morali napisati oficiri Vojske Jugoslavije koji su bili na službi u armiji Republike Srpske Krajine.
Branitelji generala Gotovine citiraju tekst agencije Sense o zapisnicima sa sjednica VSO-a (Vrhovnog savjeta obrane), prema kojem je Milošević na zasjedanju 14. kolovoza 1995. godine, dakle 10 dana nakon Oluje, rekao kako je vodstvo RSK odlučilo da se Krajina napusti i time izazvalo egzodus naroda.
Gotovinini odvjetnici su podsjetili da je prvostupanjsko vijeće Haaškog suda osudilo Gotovinu utvrdivši da su artiljerijski napadi HV-a na Knin i druge gradove u Krajini bili primarni uzrok egzodusa, što se protivi tvrdnji obrane da je evakuaciju naredilo vodstvo RSK-a. Odvjetnici ocijenjuju da Miloševićeve riječi bacaju 'novo svijetlo na to što je, prema zaključku srpskog rukovodstva, bio uzrok egzodusa srpskih civila'.
Zahtev da Tribunal obveže Srbiju da im dostavi dokumente o Oluji, Gotovinina obrana također temelji i na zapisnicima sa sjednica VSO-a. Branitelji u zahtjevu citiraju zaključak sa sjednice VSO-a održane 29. kolovoza 1995. prema kojem 'svi oficiri '40. kadrovskog centra' Generalštaba VJ moraju napisati izvještaje o događajima u njihovoj zoni odgovornosti'. Ti su oficiri bili obvezni da te izvještaje dostave tadašnjem načelniku Generalštaba VJ Momčilu Perišiću do 15. rujna 1995. godine.
Te dokumente, spomenute u zaključcima sa sjednice VSO-a, obrana generala Gotovine traži od Srbije.
U podnesku piše i da je obrana dva puta, u svibnju i lipnju, od srpskih vlsti zatražila da im dostave spomenute izvještaje o Oluji, ali da iz Beograda nisu dobili nikakav odgovor. Branitelji Gotovine stoga zahtijevaju da žalbeno vijeće Haaškog suda obveže vlasti u Beogradu na dostavljanje traženih dokumenata.