'Bliže se izbori'

MINISTAR MORNAR U DNEVNIKU NOVE TV: U školstvu neće biti rezova, ali vjerojatno ni povišica

Slika nije dostupna
U školu u ponedjeljak kreće 320 tisuća osnovnoškolaca. Povodom nove školske godine, gost Dnevnika Nove TV bio je Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta.

Počinje školska godina. Što biste poručili učenicima? Imate li poruku za roditelje, i posebno - za učitelje?

Imam, učenicima poručujem da budu vrijedni, da uče, jer uče radi svoje budućnosti. Sustav vrijednosti u kojem je znanje na prvom mjestu, počeli smo uspostavljati. Kad oni dođu u dob za zapošljavanje, bit će u potpunosti uspostavljen i onda će se vidjeti da se sve to skupa isplatilo.

Roditelje molim da se bave sa svojom djecom, da budu s njima strpljivi, a sve sudionike u prometu, a posebno prvašiće molim na oprez.

Učitelji traže jednaka prava kao i liječnici. Slijedi novi rebalans, kao i privremeno financiranje, hoćete li biti prisiljeni 'rezati', ako da - gdje?

Vjerujem da neće biti rezova, obrazovanje je previše značajna za budućnost zemlje da bi se na njemu štedjelo i rezalo. Hoće li biti u ovom proračunu sada mjesta za povišicu plaće, to ćemo vidjeti. Razgovarat ćemo s premijerom, ali trebamo misliti u ovom trenutnom političkom trenutku. Izbori su vrlo blizu i neka povišica u ovom trenutku znači ostavljanje velike obaveze sljedećoj vladi, a mogle bi se i pogrešno protumačiti.

Govorite o važnosti obrazovanja, hoće li biti novca za Oskar znanja?

Vjerujem da hoće. Vidite da smo ga napravili na puno manje novaca nego se to radilo proteklih godina. Ne želim time reći da je proteklih godina bilo skupo. Novaca je bilo i oni su se potrošili. Netko je na tome zaradio, nekakav akademski kipar dobio je honorar. Ja mislim da je to sve bilo pošteno.

Ministre, svi se slažu, gradivo je preopširno, što je s reformom, kako napreduje?

Reforma napreduje. Sad smo već u trećem stupnju, sad već predmetne skupine rade svoj posao, nakon skupina koje su se bavile područjima, nakon one ekspertne radne skupine. Dosegli smo neki stupanj gotovosti, okvira nacionalnog kurikulima.

Pretpostavljamo da je sve usmjereno na rasterećenje učenika?

Na rasterećenje i na druge vrijednosti koje se uče. Naš je sustav obrazovanja preopterećen faktografijom, činjenicama. Mi idemo prema razumijevanju rješavanja problema i prema pripremi za cijeloživotno učenje

Hoće li i kada Hrvatska uvesti devetogodišnje osnovno školovanje?

Hoće. To je u strategiji. Kada - vidjet ćemo, ali negdje 2018./ 2019, tu su negdje eksperimentalne provedbe planirane, a onda slijedi i puna provedba. To su napravile manje više sve zemlje. Hrvatska je zemlja u kojoj se praktički najkasnije ide u školu od gotovo svih europskih zemalja i mi moramo ići u tom smjeru.

Ove godine novost je novi pravilnik o kažnjavanju. Kakve učinke očekujete pogotovo kada je u pitanju sramoćenje na internetu koje uzima sve više maha?

Ja ga ne bih nazvao pravilniku o kažnjavanju. On se zove drugačije. Ključna riječ su pedagoške mjere. Njegova je prvenstveno prevencija i uvođenje reda u sustav. Do sada su škole propisivale pedagoške mjere vlastitim statutima, raznoliko se postupalo. Nije bilo sasvim jasno što u kojem slučaju napraviti. Sad smo jasno definirali što su to neprihvatljiva ponašanja i ja mislim da je u svakom slučaju to golem napredak u odnosu na ono što smo imali do sada.

Oglasila se danas i pravobraniteljica za djecu. Vašem Ministarstvu i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji upućuje preporuku da se provede nadzor nad sadržajima udžbenika za vjeronauk i poduzmu potrebne radnje radi, kako piše, otklanjanja diskriminatornih sadržaja prema djeci koja nisu vjernici. Što na to kažete?

Mi ćemo to svakako napraviti. Mi ćemo nastojati da sva djeca imaju jednake uvjete da djeca dobiju alternativu. Djeca koja ne žele na vjeronauk moći će dobiti alternativu.

Ovu je godinu obilježio i skandal s državnom maturom. Kakve instrumente imate da se takvo što ne ponovi?

Bila bi velika šteta da taj, odnosno nekoliko događaja koji su i graničili i prešli granicu kriminala baci sjenu na, ja mislim, najuspješniji projekt koji je hrvatski obrazovni sustav ikada imao. Mi moramo djelovati na tome da se to ne ponovi, povećati standarde sigurnosti, ali dodao bih i da treba ići i u smjeru reforme državne mature, da manje pita faktografiju, da pita više rješavanje problema, provjerava razmišljanje i funkcionalnu pismenost.
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Povezane teme