Deseti vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijedan je 450 milijuna eura, a uz ostalo donosi nastavak regulacije cijena goriva i zadržavanje cijena struje i plina do 30. rujna ove godine.
Nove mjere, rast cijena goriva i moguće promjene u poreznoj politici komentirao je za Dnevnik Nove TV predsjednik HUP-a Mislav Balković.
Govoreći o mogućem smanjenju PDV-a, istaknuo je kako Hrvatska ima jednu od najviših stopa u Europskoj uniji.
"Hrvatski građani plaćaju drugi najviši PDV u EU, tako da tu sigurno postoji prostor. S druge strane, riječ je o značajnom izvoru prihoda za državni proračun, pa vjerujem da je to jedna od posljednjih mjera u koju bi se išlo ako bude potrebe", rekao je.
Dodao je kako bi eventualne korekcije mogle biti ciljane, primjerice na određene prehrambene proizvode, po uzoru na druge europske zemlje koje imaju niže stope.
"To je moguća mjera i sigurno bi dala rezultat, ali pitanje je u kojem trenutku bi bila nužna", naglasio je.
Komentirajući novi rast cijena goriva, istaknuo je kako je teško precizno prognozirati hoće li i kada doći do poskupljenja.
"Mjere koje su donesene sigurno će smanjiti inflatorne pritiske i mogu odgoditi ili čak u potpunosti spriječiti rast cijena, ovisno o tome koliko će kriza trajati.
Procjene stručnjaka su da, ako cijena nafte ostane iznad 90 eura po barelu kroz dulje razdoblje, inflacija može biti oko jedan postotni bod viša nego inače", rekao je.
Naglasio je kako su cijene energenata ugrađene u većinu roba i usluga, zbog čega njihov rast ima širi utjecaj na gospodarstvo.
Govoreći o ovisnosti Hrvatske o uvozu, istaknuo je kako je zemlja veliki uvoznik hrane te da se deficit u toj kategoriji u posljednjih pet godina značajno povećao.
"Hrvatska ima eksploziju uvoza hrane, Hrvatska nije veliki uvoznik derivata jer se većina benzina proizvodi u rafineriji u Rijeci. Kod dizela smo slabiji, ali postoje investicije koje bi trebale poboljšati situaciju.
Ipak, ovisit ćemo o cijenama nafte i plina na međunarodnom tržištu.
Nećemo nužno uvoziti inflaciju kroz gorivo, ali bismo je mogli kroz cijene hrane", upozorio je.
Osvrnuo se i na pritisak na standard građana i pitanje rasta plaća, naglasivši ograničenja državnog proračuna.
"Čuli smo ministra Ćorića, proračun može izdržati ove mjere, mi jesmo na rubu proračunskog deficita od tri posto i moramo paziti da ga ne pređemo kako ne bismo ušli u režim prekomjernog deficita.
Bolje je tražiti preraspodjele nego ići u nova zaduživanja koja će biti sve skuplja", rekao je.
Istaknuo je kako bi mjere pomoći trebale biti ciljane i privremene.
"Treba ići prema onima kojima pomoć zaista treba, a ne uvoditi horizontalne mjere koje su vrlo skupe i dugoročno teško održive", dodao je.
Upozorio je i na visoke troškove javnog sektora, koji iznose oko 14 posto BDP-a.
"Tu smo pri samom vrhu u Europi, mi smo viceprvak po trošku rada u javnom sektoru, zbog čega moramo pažljivo upravljati rashodima i tražiti prostor za preraspodjele", rekao je.
Kao važan alat za učinkovitiju raspodjelu pomoći naveo je potrebu uspostave registra stanovništva, kako bi se potpora usmjerila onima kojima je najpotrebnija.
Na kraju se osvrnuo i na energetsku politiku, istaknuvši važnost ulaganja u obnovljive izvore energije.
"Obnovljivi izvori su dobar smjer. Trenutačno u Hrvatskoj postoje značajne privatne investicije u tom sektoru. Ako ih realiziramo, mogli bismo dobiti do tri gigavata dodatnih kapaciteta, što bi nas učinilo manje ovisnima o uvozu energije i vanjskim šokovima", zaključio je.
This browser does not support the video element.