Ovršni zakon neki smatraju spasom, a neki i dalje tek kozmetički promijenjenim. Koliko ljudi će konkretno imati koristi od ovoga zakona?
"Mislim da nema riječi o tome da bi to bile kozmetičke promjene, izmjene zakona su prilično jasne i snažne. Sama činjenica da ako netko ostane bez nekretnine koja mu je jedina, kao što smo i imali slučajeve, tada će mu država plaćati najam 18 mjeseci. Dakle imat će smještaj. Kao što vidimo, zaštitili smo ovim izmjenama zakona jedinu nekretninu".
Konkretno koliko ljudi će sada biti u boljoj situaciji nego sa starim zakonom?
"Velika većina ljudi će biti u boljoj situaciji. Jer smo digli i onaj neovršivi dio primanja, tako da će većina ljudi biti u povoljnijem položaju".
Najavili ste novi ovršni zakon. Kada i s kojim konkretnim promjenama?
"Nakon ljeta ćemo formrati jednu radnu skupinu kojoj ćemo dati projektni zadatak da napravimo potpuno novi ovršni zakon u kojem želimo preispitati ulogu svih sudionika u ovrsi. Ovrha je jako disperzirana - neke ovlasti imaju javni bilježnici, neke imaju sudovi, neke ima FINA, a neke i sami poslodavci. I u tako disperziranoj ovrsi je teško kontrolirati troškove koji nastaju i stoga ćemo to pokušati pojednostaviti, staviti sve pod kontrolu i pod "jednu kapu" tako da možemo vidjeti kako ti procesi idu. I jasno da ćemo u svemu tome voditi računa i o troškovima, da se to ne gomila i da se ne stvaraju takvi troškovi u kojima građani, od jednog glavnog duga, nakon nekoliko godina dođu na to da se taj dug nekoliko puta povećao. To ćemo sasvim sigurno novim zakonom pokušati izmijeniti".
Što se tiče Fine, možete li vi svojom odlukom ukinuti naknade, odnosno propisati kolika bi bila ta naknada Fini i općenito smanjivanje ovih troškova javnih bilježnika, sudskih pristojbi...
"Kao što sam rekao, to će biti predmet analize novog zakona. Ono što je u ovim troškovima vrlo značajno je zapravo da su veliki dio u tim troškovima zatezne kamate. To znači da ti postupci dugo traju i te zatezne kamate su donijele povećanje glavnog duga. I još kad se dodaju troškovi bilježnika i Fine... Ali u strukturi tih troškova najviše su zatezne kamate. Mi svojom odlukom naravno da možemo smanjiti troškove Fine, međutim moramo znati da je Fina državna agencija čiji rad mi financiramo iz poreza svih građana RH. Ali u svakom slučaju u novom zakonu moramo raditi na tome da ti troškovi budu razumni".
O nepovjerenju građana u provosuđe i izmjenama ZKP-a
Poražavajuća je činjenica da čak 70 posto građana nema povjerenje u pravosuđe. Kako to promijeniti, može li se uopće to promijeniti? Jesu li naši sudovi, suci, tužitelji neovisni?
"Pratimo mi vaše ankete, koje su vrlo relevantne, i itekako ih respektiramo i želimo naš rad u budućnosti unaprijediti da zapravo dođemo do puno boljih rezultata. Ja bih rekao da je to jednim dijelom upravo i posljedica ovoga - 330.000 blokiranih građana i još uvijek relativno visokog broja neriješenih predmeta i dugotrajnosti postupaka. Ali ako bi napravili analizu unazad 7, 8, 10 godina... Prije 10 godina smo imali milijun i pol neriješenih predmeta, danas ih je 500.000. Dugotrajnost postupka je bitno smanjena u tom vremenskom razdoblju, mi smo negdje na sredini ljestvice u odnosu na druge članice EU. I pred nama je i dalje modernizacija pravosuđa, digitalizacija i ubrzanje postupaka. Ja vjerujem da ćemo iz godine u godinu ostvarivati sve bolje i bolje rezultate. A ovo je jedan težak trenutak gdje se itekako ovakvo stanje reflektira na blokirane".
Na snagu je stupio izmijenjeni ZKP. Ukinute su sve jamčevine koje se ne tiču mogućnosti bijega. Primjenjuje li se zakon retroaktivno? Trebaju li primjerice Milan Bandić i Zdravko Mamić strahovati od povratka u istražni zatvor?
"Zakon se primjenjuje pro futuro. Dakle, nema unazad, to bi bilo suprotno Ustavu i zakon je zapravo ukinuo jamčevinu u onom slučaju kada postoji mogućnost ometanja kaznenog postupka, utjecaja na svjedoke, sakrivanja dokaza. I tu se više netko neće zapravo moći pokriti s jamčevinom. Jamčevina postoji jedino ako postoji opasnost od bijega, dakle u slučaju da se osigura nazočnost. I ta izmjena zakona je napravljena i da bude u skladu s jednom odlukom Ustavnog suda. Dakle, to se odnosi na buduće predmete, ali to su nekakva sredstva osiguranja koja sud može primijeniti ako dođe do tih opasnosti - da netko tko je u postupku, a postoji opasnost da će počiniti kazneno djelo ili utjedati na svjedoke, sud u takvim slučajevima može intervenirati. Jer to je onda opet neka situacija pro futuro".
Idemo na slučaj Agrokor. Čuli smo da lex Agrokor ne štiti imovinu Agrokora od blokade u eventualnom kaznenom postupku. Je li to propust u zakonima i hoće li se to mijenjati?
"Ne, to nije propust u zakonu. Namjera tog zakona je bila zaštititi sustav. Svi znate koliko je Agrokor zapravo veliki sustav, koliko je ljudi vezano na njega, i samo si zamislite činjenicu da je to sve u jednom trenutku otišlo u stečaj. Koliki bi to bio gubitak radnih mjesta. Zakon je tu jasan - onaj koji je počinio neko kazneno djelo i ostvario protupravnu imovinsku korist, tu je protupravnu imovinsku korist dužan vratiti. Tako da je to jedno potpuno drugo područje u odnosu na lex Agrokor, to nisu dvije iste stvari".
Kako stojimo s arbitražom Ina-MOL u Washingtonu? Kada i kakve rezultate možemo očekivati?
"To je jako teško reći. Jer kao što i sami znate, taj postupak koji se vodi vezano za plinski biznis, on je tajan i mi nemamo informacije koji su dokazi provedeni, kako su provedeni, koja je njihova snaga i njihova ukupnost. Tako da, ako nemamo te informacije ne možemo ni reći u kojem smjeru će to dalje ići".
O presudi BiH Hrvatima
Očekuje nas teška presuda u Haagu. Što Hrvatska očekuje i kako ćemo se nositi ukoliko presuda BiH Hrvatima - Hrvatsku i pravomoćno osudi za udruženi zločinački poduhvat?
"Kao što znate, Hrvatska je tu već nekoliko puta podnijela zahtjev sudu da dobije status prijatelja Suda. Mi zapravo želimo Sudu pružiti argumente i dokaze da državni vrh nije sudjelovao u nikakvom dijeljenju BiH, da nikakav postupak udruženog zločinačkog poduhvata nije bio niti je dokazan. Željeli smo dobiti takav status da možemo sudu to objasniti. To, kao što znate, nismo dobili od strane Suda u formalno-pravnom smislu, međutim kroz te podneske i dopise smo itekako iskazali svoj stav i vjerujemo da će to Sud uvažiti prilikom donošenja presude povodom žalbe".
Odustali smo od blokade Srbije na EU putu, ali nema pomaka oko njihovog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine - što radite po tom pitanju?
"Naš stav je i dalje da ukoliko Srbija želi postati punopravna članica EU i želi zatvoriti Poglavlje 23 jedan od uvjeta koji Hravtska traži je svakako da promijeni zakon o oraganizaciji pravosuđa koji je kod njih na snazi i koji zapravo potpuno drugačije definira pitanje univerzalne jurisdikcije nego sve druge države. Odmah da kažem, načelo univerzalne jurisdikcije poznaju i drugi pravni sustavi, međutim na ovakav način, kao što oni imaju... To ne postoji nigdje, oni to imaju bez ikakvih ograda i oni kroz taj zakon zapravo žele biti ekskluzivni Sud koji će na području bivše države dijeliti pravdu, dizati optužnice, suditi... Ako žele postati članica EU, to je nešto što na taj način ne može ići".
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr