Oprečni stavovi

Zoran Milanović vs. Europska komisija: Tko je u pravu?

Slika nije dostupna
EU tražila rješavanje pitanja razgraničenja, a Milorad Dodik upozorava - sporazuma neće biti bez sudjelovanja Republike Srpske.

Zoran Milanović tvrdi kako je inicijativa o rješavanju pitanja razgraničenja s BiH došla od hrvatske Vlade, no iz Europske Komisije stiže oprečan stav.

'Mogu potvrditi da je povjerenik Stefan Füle pozvao ministre vanjskih poslova Hrvatske i BiH u Bruxelles', rekao je Peter Stano, glasnogovornik Europske Komisije, te potvrdio da je to bila inicijativa same Europske Komisije. 'Raspravljalo bi se o utjecaju hrvatskog ulaska u EU na BiH', dodao je.

Sastanak bi trebao biti održan krajem ljeta, a sporni su otoci Veliki i Mali Škoj, te vrh poluotoka Kleka, koje BiH želi za sebe. 'Nigdje nije zapisano da Hrvatska to mora napraviti. Ne radi se o nikakvoj trgovini ili davanju', rekao je Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova.

Sporazuma neće biti bez sudjelovanja Republike Srpske. Milorad Dodik nije protiv gradnje Pelješkog mosta, ali dio granice na Uni kod Kostajnice, poručuje, treba ići sredinom toka rijeke. 'Mi nemamo ništa protiv i mislim da je sasvim racionalno i realno i jedan i drugi zahtjev koji Hrvatska ima u vezi prostora Neuma, a to je da preko Pelješca se to spoji s mostom, i ne treba to osporavati', rekao je Dodik.

Uz prostor Malostonskog zaljeva, spor o razgraničenju aktualan je i sa Srbijom. Ako se granica povuče sredinom toka Dunava, riječni otok vukovarska Ada, te mnogi drugi, mogli bi potpasti pod srbijanski teritorij. 'Najvažnija stvar je da Hrvatska čvrsto definira svoju poziciju pregovaračku, i da se vodi činjenicama i međunarodnopravnim uzusima', dodaje Granić.

Granica na Dunavu ipak će još neko vrijeme ostati nedefinirana. Dok o rješenju one u Neumskom zaljevu nadležna ministrica Pusić šuti već treći dan zaredom.

Završeni pregovori i datum ulaska naš su najveći kapital, ali ako je suditi po inicijativi Europske Komisije, ali i po pisanju britanskih tiskovina poput 'Economista', od Hrvatske se sad s otvorenom pričom o granicama traži dodatno jamstvo stabilnosti. Predsjednik Josipović je zimus na Jahorini predlagao arbitražu i sa Srbijom i s Bosnom i Hercegovinom, te i danas ostaje pri tvrdnji da će svoj komentar dati nakon što prouči sadržaj sporazuma Tuđman - Izetbegović.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.