U Afganistanu, jednoj od najtežih operacija, 300 je hrvatskih mirovnjaka. Još prije tri mjeseca, državni vrh uvjeravao je javnost da se broj Hrvata ondje neće povećavati. No, sada preokret, jer u rujnu, u Afganistan odlazi novo pojačanje. Na mirniji sjever, u Mazar-e-Sharif, te glavni grad Kabul. Dvadeset novih vojnika u Afganistanu, sudjelovalo bi u misiji kao instruktori obuke, istaknuo je Pjer Šimonović, glavni tajnik u MORH-u.
Kad prođe Banske dvore, a prije ljetne stanke, ta će odluka i u saborske klupe. Cijena njihova odlaska: opreme, prijevoza, smještaja, osiguranja, pa i plaće jest dodatnih četiri milijuna kuna. 'Nema nikakvih pritisaka, da bi nas nečim ucjenjivali, ili tražili pod kakvim uvjetima, ovo ili ono od Hrvatske. Ako ste član, morate se držati pravila igre, ako ne, onda istupite iz članstva', kaže predsjednik države Ivo Josipović. Hoće li SDP glasati za dodatne snage, bivša ministrica obrane, ne otkriva. Da se nju pita prva godina u NATO-u, prošla je bez željenih efekata. Lekciju, kad je riječ o gospodarskim poslovima, nismo naučili.
'Ne ovisi samo o članicama NATO-a, već i o nama, koliko smo spremni proizvesti, koliko to može biti konkurentno i kvalitetno!', ističe Željka Antunović. Brojne domaće tvrtke, njih 30-ak, imaju priliku. Nude šljemove, vojne odore, oružje, čizme. Vrata su nam odškrinuta, ne i otvorena, a prvi konkretni poslovi još nisu sklopljeni. U Ministarstvu vanjskih poslova kažu da nas NATO partneri tek upoznavaju, jer smo u prvoj godini. I vojska čeka bolja vremena. Država štedi, srezan je i vojni proračun, a sigurnost nije besplatna. Hrvatsku članarina godišnje košta oko četiri milijuna eura.
Građane ipak više od NATO-ovog sigurnosnog kišobrana brine kako prebroditi krizu, a neki se niti ne sjećaju kako je danas prva obljetnica ulaska Hrvatske u taj vojni savez. Čini se da će se država još morati potruditi želi li Hrvate uvjeriti da je upravo NATO ono što im treba.