Utvrdili su to istraživačkim projektom "Hrvatski po Brodu", koji je pokrenula nastavnica hrvatskoga jezika u Gimnaziji "Matija Mesić" u Slavonskome Brodu Vesna Nosić. Ona je rezultate predstavila u nedavnom broju znanstveno-popularnog časopisa Hrvatski jezik, koji izdaje Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Istraživači, koji su neizravno obavili i dužnost jezičnih redara, godinama su zapažali javne nazive ulica, trgova, škola, poduzeća, obrtničkih objekata, spomenika, prometnih znakova, kao i cjenika ugostiteljskih objekata te ih na nastavi uspoređivali s "Hrvatskim pravopisom" Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Najčešće pogreške povezane su su s pogrešnom upotrebom glasova ć i č, đ i dž, kao i s jednačenjem glasova po zvučnosti, a za njih su, ispostavilo se, najočitiji primjeri pisanje riječi ćevapčići i ćevabdžinica.
Zatim, neki Brođani očito nisu vješti s odrazom jata, pa brkaju "je" i "ije". Također, nisu sasvim upućeni ni u pisanje velikog i malog početnog slova, sastavljenog/nesastavljenog pisanja riječi, kao ni u, ne može se sakriti, mnoge druge prilike.
Istraživačke timove činili su učenici opće gimnazije Ivan Stanković, Damir Tolić i Angelina Zatezalo, polaznici jezične gimnazije Leo Gere i Dona Sedlo te učenici prirodoslovno-matematičke gimnazije Bruno Benčević, Krešimir Blažević, Domagoj Dokuzović, Tomislav Krištija, Marijan Matić, Andrej Matković, Borna Šimić i Dominik Udovičić.
Pravila kažu da se ne piše npr. "Ulica Pavleka Miškina" nego "Ulica Pavleka Miškine", da se ne kaže "pekarna" nego "pekarnica", kao i to da nije "dućan" nego "trgovina".
Pogrešno je "Crkva Gospe od brze pomoći", a pravilno "crkva Gospe od Brze Pomoći"; pogrešno je "Muzej Brodskog Posavlja", a pravilno "Muzej brodskoga Posavlja". Gradsko povjerenstvo za imenovanje ulica treba znati da se ne piše "Šetalište Braće Radić", već "Šetalište braće Radića".
U istraživanju su brodski gimnazijalci najprije pomeli ispred svojih vrata te pronašli da je ime njihove škole - također pogrešno napisano.
Autorica izražava nadu da će istraživanje pomoći učenicima u podizanju svijesti o potrebi njegovanja hrvatskoga jezika i promicanju
hrvatske jezične kulture, ali izostaje njezina nada da će gradski oci, pa i vodstvo njihove škole, uvažiti primjedbe dobrovoljnih jezičnih redara.
Članak s popisanim pogreškama dostupan je na portalu Hrčak.