Odgovor zna glavni ravnatelj uprave za zaštitu i spašavanje Damir Trut, a on, zamislite, tvrdi kako vojska ionako ne može ništa učiniti. Prije četiri godine, na Dunavu se vojska borila protiv vodene bujice, a ovih dana, Hrvatsku vojsku nitko i nije zvao da uskoči u pomoć. 'Oružane snage ne mogu se samovoljno pojaviti na terenu, mi smo spremni i učiniti ćemo sve kako bi pomogli narodu. Vojska za to mora dobiti određene naloge i na temelju zapovijedi se pojavljuje', pojasnio je Dražen Jonjić iz MORH-a.
Nisu ih zvali iz Ureda za zaštitu i spašavanje, a dok se u pojedinim mjestima tražio put do civilizacije, oni su se držali zakona. 'Sukladno toj razini, uključene su snage u onoj mjeri, koliko je u datom trenutku trebalo. Vojska se zove kad je situacija takva, da civilne ustanove ne mogu vladati situacijom, a ovdje su mogle vladati', objasnio je Damir Trut, ravnatelj Uprave za zaštitu i spašavanje. U ličkom Kosinju jedan je čovjek jedina veza s kopnom. Općina jedva daje za benzin, hranu nosi Caritas, a puno lakše bilo bi da imaju logističku pomoć, no kako poslati, kad institucije, koje bi trebale reagirati u kriznim situacijama ni ne znaju čime to sve raspolažu.
Vojska ima sve što treba
'Iz Kosinja voda mora otići, ne može je vojnik kantom odnijeti. Ne znam što bi vojnik tamo radio. Oni nemaju pumpe, nemaju takvu operativu, koja bi nešto takvo mogla raditi', zaključio je Trut. Jonjić priča nešto sasvim drugačije i kaže kako vojska ima brodove koji se mogu upotrijebiti u tim situacijama, opremu za ispumpavanje, za prijevoz stanovništva, za dostavu hrane, koja je najpotrebnija', kaže Jonjić. Vojska je nedavno pripremala staze za sljemenski snježni spektakl. Zvalo ih se čak i kad je trebalo urediti karlovački nogometni stadion, no nema ih tamo gdje su potrebni. Da stvar bude gora, nadležni i ne misle da je to propust pa umjesto da spriječe veću katastrofu i moguće zaraze, bave se samo jednim, tko je i koga trebao nazvati.