"Poljska u ničemu nije ono što definira Europu", kazao je on na susretu s novinarima u bugarskoj Varni, zadnjeg dana turneje po istočnoj Europi za skupljanje podrške za reformu direktive, prenosi AFP. "Poljski narod zaslužuje više", dodao je on kao odgovor na stav koji je usvojila premijerka Beata Szydlo.
"Europa je područje stvoreno na temelju vrijednosti, odnosa s demokracijom i javnim slobodama s čime je Poljska danas u sukobu", kazao je Macron na zajedničkoj konferenciji za novinare s bugarskim predsjednikom Rumenom Radevom.
Opisao je poljsko odbijanje da promijeni stajalište o reviziji direktive o izaslanim radnicima, što vodi u "društveni dumping i nelojalnu konkurenciju", kao pogrešku, navodi Reuters. "Poljska danas ne definira budućnost Europe, niti će to činiti u budućnosti", rekao je Macron.
Francuski je predsjednik dodao da želi da Bugarska bude za pregovaračkim stolom glede europskih integracija.
Bugarski predsjednik Radev je sa svoje strane naglasio da Europska unije treba uspostaviti ravnotežu između spornih pitanja koja dijele bogati zapad i siromašniji istok Unije.
Macron je u četvrtak bio u Rumunjskoj gdje je dobio mlaku potporu za strožu regulaciju rada jeftine radne iz istočnoeuropskih zemalja, no ipak dovoljnu za ocjenu da će do kraja godine imati sporazum.
Macron je krenuo na turneju po Austriji, Rumunjskoj i Bugarskoj kojom želi osigurati potporu za jačanje europskih standarda u radu izaslanih radnika čime bi se smanjio izvoz jeftine radne snage iz istočne u zapadnu Europu.
Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis rekao je nakon sastanka s Macronom da zemlje istočne i zapadne Europe žele riješiti to pitanje, no nije rekao što je za njega prihvatljivo.
Europska direktiva omogućuje tvrtkama da šalju radnike u druge države članice na određeni rok. Zapadnoeuropske zemlje boje se da to dovodi do dampinga radne snage jer poslodavci imaju obvezu platiti izaslanim radnicima samo minimalnu plaću propisanu u zemlji domaćinu, a socijalno osiguranje plaćaju u domovini. Takva praksa osobito je česta u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.
Iako "izaslani" radnici čine tek jedan posto radne snage u EU, to je politički osjetljivo pitanje koje je proteklih godina produbilo podjele između bogatog zapada i siromašnog istoka i prvi je korak koji francuski predsjednik želi učiniti u svojem projektu preoblikovanja Europe.
U srijedu je Macron dobio potporu Slovačke i Češke i to je njegova simbolična pobjeda nakon nastojanja euroskeptičnih vlada Poljske i Mađarske da blokiraju reformu europske radne direktive. (Hina)