'Namjeravamo i imamo cilj otvoriti najveći mogući broj poglavlja tako da krajem godine gotovo sva poglavlja budu otvorena. Situacija je komplicirana zbog bilateralnih poteškoća između Hrvatske i jedne zemlje članice', rekao je izvor iz francuskog predsjedništva.
Francuski diplomati u stalnom su kontaktu sa slovenskim kolegama kako bi se riješilo pitanje slovenske blokade pristupnih pregovora s Hrvatskom. Slovenija tvrdi da je Hrvatska u svojim pregovoračkim stajalištima priložila materijale i zemljovide koji se mogu razumjeti kao prejudiciranje međudržavne granice, što Zagreb odlučno opovrgava.
Francusko predsjedništvo je prije nekoliko tjedana pokrenulo inicijativu, sastavivši prvi nacrt pisma u kojem bi se potvrdilo da Hrvatska u pristupnom procesu ničim ne prejudicira sporne točke granice sa Slovenijom, na što je Hrvatska neformalno pristala. Francuska je ideja da se prvo dobije načelna suglasnost obiju strana, a da se potom razrade pojedinosti. Slovenija je ovih dana podnijela amandmane na taj prijedlog, o čijem sadržaju javnost još nije obavještena.
Prema diplomatskim izvorima, među slovenskim prijedlozima ima 'stvari koji ne idu u dobrom pravcu' i kojima se zapravo nastoji prejudicirati međudržavna granica, upravo ono što Slovenija pripisuje Hrvatskoj. Stoga se do 19. prosinca, kada je predviđena Međuvladina konferencija o pristupanju, može očekivati jačanje diplomatskog pritiska na Sloveniju da pristupne pregovore ne koristi za rješavanje bilateralnih pitanja, kažu diplomatski izvori.
Europska komisija predlaže da se na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju 19. prosinca otvore pregovori u 10 poglavlja, a zatvore u pet. Ako se do tada riješi pitanje slovenske blokade, Hrvatska bi na kraju godine imala 31 otvoreno poglavlje i devet zatvorenih. Za otvaranje u sljedećoj godini ostalo bi tako još dva poglavlja - Pravosuđe i temeljna prava i Tržišno natjecanje. Što se tiče zatvaranja poglavlja na kraju godine bi ih moglo biti devet, što je jedno više nego što je predviđeno za ovu godinu u indikativnom rasporedu Europske komisije za dovrštak pregovora.
Diplomatsko rješenje za deblokadu pregovora traži se na temelju francuskog prijedloga i sada se nastoji postići konsenzus unutar EU-a. O njemu je u srijedu raspravljano na sastanku Odbora stalnih predstavnika zemalja članica EU-a (COREPER), a rasprava se nastavlja i u petak popodne.
O napretku Hrvatske u pristupnim pregovorima raspravljat će se i u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Bruxellesu.
Prema nacrtu zaključaka koje je sastavilo francusko predsjedništvo i čiji se tekst može promijeniti na samom ministarskom sastanku, Vijeće EU-a smatra indikativni i uvjetni raspored za dovršetak hrvatskih pristupnih pregovora do kraja sljedeće godine "korisnim alatom" koji će Hrvatskoj pomoći da poduzme napore kako bi ušla u završnicu pregovora.
'Vijeće smatra da napredak Hrvatske prema završnoj fazi pregovora ovisi poglavito o dovršetku potrebnih političkih, ekonomskih, zakonodavnih i upravnih reformi. Vijeće stoga smatra da je indikativni i uvjetni raspored koji je izradila Europska komisija koristan alat koji će pomoći Hrvatskoj u naporima koji su još preostali kako bi se došlo u završnicu pregovora', stoji u nacrtu zaključaka u koji je Hina imala uvid.
Tom diplomatskom formulacijom, iako se izravno ne spominje godina 2009., izražena je snažna potpora dokumentu Europske komisije, u kojem se kaže da je moguće završti pregovore do kraja sljedeće godine ako Hrvatska ispuni potrebne uvjete.
U nacrtu zaključaka stoji da Hrvatska treba ubrzati reforme, a posebice se od nje očekuje 'znatan napredak u temljnim područjima poput pravosudnih i upravnih reformi, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, povrtatku izbjeglica, suđenjima za ratne zločine i u gospodarskim reformama.' 'Daljnji napori moraju se poduzeti na nastavku i dovršetku usvajanja europske pravne stečevine i iznad svega na njezinoj učinkovitoj primjeni na terenu'.
Prema nacrtu zaključaka, 'puna suradnja s Haškim sudom, uključujući pristup dokumentima, ostaje bitna'. Haško tužiteljstvo navodi da ima određenih poteškoća u pogledu pristupa dokumentima, a to, prema diplomatskim izvorima, koristi Nizozemska, kako bi pokazala da nije samo protiv Srbije, koja ima potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali se on ne može početi primjenjivati zbog nizozemskog inzistiranja na punoj suradnji, odnosno uhićenju Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
U tom kontekstu, prema diplomatskim izvorima, treba tumačiti izjavu nizozemskog ministra za europske poslove Fransa Timmermansa, koji je rekao da Hrvatska još nije spremna za članstvo i da se 'uopće nije složio' s povjerenikom EU-a za proširenje Ollijem Rehnom nakon što je Europska komisija prošlog mjeseca rekla da bi Hrvatska mogla iduće godine zaključiti pregovore o svom pristupanju ako pojača svoje pripreme.
U nacrtu zaključaka također se kaže da Hrvatska 'treba nastaviti napore u pogledu dobrosusjedskih odnosa, posebice na pronalaženju definitivih rješenja za bilateralna pitanja sa susjednim zemljama, posebice u pogledu graničnih pitanja'.