Istraživači su u utorak te majušne, višestanične fosile opisali kao dvije vrste crvene alge koje su živjele u plićacima zajedno s bakterijama.
Dosad se najstarijim biljkama na Zemlji smatralo 1.2 milijarde godina stare fosile crvenih algi pronađene na kanadskom Arktiku.
Stručnjaci kažu da oblik fosila odgovara crvenoj algi, primitivnoj biljci koja se danas može naći na koralnim grebenima. Jedan njezin oblik, poznat kao nori, uobičajeni je sastojak sušija.
"Suši se mogao spraviti prije 1.6 milijardi godina", našalila se Therese Sallstedt, geobiologinja iz Švedskog prirodoslovnog muzeja koja je vodila studiju objavljenu u znanstvenom časopisu PLOS Biology.
Zemlja je nastala prije oko 4.5 milijardi godina. Dokazi upućuju na to da se život pojavio u obliku morske bakterije prije oko 3.7 do 4.2 milijarde godina. Tek puno kasnije u prapovijesnim morima pojavile su se biljke i naposlijetku životinje.
Fosili su pronađeni u sedimentnim stijenama bogatima fosfatima u Chitrakootu u središnjem dijelu Indije. Ti drevni ostaci sadrže unutarstanične strukture koje su možda bile dijelovi mehanizma fotosinteze, procesa kojim biljke pretvaraju sunčevu svjetlost u kemijsku energiju.
Nuspojava fotosinteze je kisik, pa je pojava biljaka pomogla u stvaranju kisika u atmosferi bez kojega život na Zemlji ne bi bio moguć. (Hina)