Ne bi bilo lako

Možete li zamisliti život bez njih? Tri stvari koje često uzimamo zdravo za gotovo

1/1 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
Jedno od tri kreativne industrije bez kojih nikako ne bismo mogli zamisliti našu svakodnevicu, zasigurno su kinematografija, glazba i knjige. One nas okružuju zbog čega ih nerijetko uzimamo zdravo za gotovo.

 

Kako bi osigurala da u određenim segmentima ovih industrija i dalje možemo neometano uživati, Europska unija iznjedrila je program Kreativna Europa, koji već šestu godinu zaredom potiče i promiče kulturne i jezične raznolikosti.

Europa Cinemas udruženje je koje funkcionira na razini Europe, a okuplja kina koja žele svojim programom i aktivnostima podržati europski film. To se odnosi i na domaći film, ali i na sve one filmove koji ne dolaze s američkog tržišta. U ovaj projekt uključili su se i samoborci koji su prepoznali važnost europskog filma.

"Razlog zašto smo se mi u Samoboru prijavili u cijelu priču oko Europa Cinemas je jednostavno ljubav prema filmu i želja da taj europski film koji je doista prekrasan i koji kad odgledate taj film vas još dugo vremena drži i može vas zabaviti jednako lako kao i neki drugi američki film, a može vam puno toga bolje poručit", rekla je Jelena Vojvoda, voditeljica projekta Europa Cinemas u Samoboru.

Europa Cinemas podržava razvijanje publike kako bi europski film dopro do što veće mase ljudi, sve s ciljem kako bi se percepcija o europskom filmu promijenila. Jedan takav je i Samoborski projekt 'Kino na putu' gdje se ovaj film želi prenijeti i lokalnom stanovništvu.

"Mi odlazimo u okolna mjesta i sela u području grada Samobora koja nemaju svoja kina, koja nemaju zapravo nikakav društveni sadržaj. Organiziramo filmske projekcije i njima približavamo europski film", rekla je Jelena i dodala: "Vrlo često su tamo ljudi koji nikada nisu bili u kinu. Odaziv je jako dobar i vrlo često ljudi koji gledaju taj film kažu: Pa nisam znao da je europski film tako dobar".

Osim u pogledu kinematografije, Kreativna Europa bavi se promocijom glazbe i europskih glazbenika. Projekt kojim se Hrvati definitivno mogu podičiti jest EuroStrings koji je pokrenula Glazbena škola Bonar iz Zagreba. Ovaj projekt povezuje 18 europskih gitarističkih festivala iz 18 različitih zemalja Europske unije.

"Promocija mladih gitarista razvija se na način da svaki festival šalje svog predstavnika, pobjednika svog festivala i tih 18 mladih europskih gitarista međusobno se razmjenjuju na tim europskim festivalima, održavaju koncerte, pohađaju masterclassove itd.", rekla je ravnateljica Glazbene škole Bonar, Ružica Gelo Ciglenečki.

Cilj projekta je promocija mladih gitarista, ali i promocija klasične gitare kao instrumenta. Zato svaki festival koji je dio EuroStrings platforme mora unutar svojih aktivnosti raditi outreach koncerte koji se održavaju po školama, bolnicama, na otvorenom, a sve u svrhu populariziranja gitare.

"Na kraju EuroStrings godine održava se Europsko natjecanje gitarista. Prošle godine se održalo u Zagrebu, ove godine se održava u Londonu", rekla je Ružica i dodala: "Najbolji kao nagradu uzme bogatu novčanu nagradu, a dobiva i turneju po Europi, Kini i Americi.

Jedan od projekata koje zasigurno ne smijemo izostaviti je i Europea, književni festival bez kojeg ne bismo mogli uživati u brojnim nagrađivanim književnim djelima. Projekt je započeo još 2014. godine, gotovo istovremeno s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a cilj mu je predstaviti europske autore manjih književnosti, hrvatskoj publici. 

"Naklada Ljevak izdaje nagrađene knjige, zbog čega autori dolaze u Zagreb prezentirati svoje knjige što uvijek bude jako zanimljivo. Mnogi autori su dosta dobro prihvaćeni u Hrvatskoj poput Alfonsa Cruza i Jonasa Khemirija, ali i novi autori od ove godine poput Donala Ryana, irskog autora, ili čeških autorica Marek Šindelke ili Biance Bellove", rekao je Jerko Stjepanović, voditelj marketinga Naklade Ljevak.

Ovim projektom želi se pokazati kako se u europskim manjim književnostima kriju pravi biseri. Češki, slovenski, irski ili rumunjski naslovi koji su dio Europeae, ključni su u podupiranju cirkulacije europske literature i obrazovanja hrvatske publike o književnom nasljeđu Europljana. 

"Europea se trudi podići na razinu povezanost Hrvatske i raznih europskih zemalja putem književnosti koja zapravo najintimnije prikazuje živote u drugim zemljama, drugačija, a opet slična europska iskustva i trudi se zapravo obuhvatiti jezičnu raznolikost Europe i pridonijeti međukulturalnoj suradnji", kazao je Jerko.

Upravo se o ovakvim projektima i aktivnostima koje oblikuju svakodnevicu građana, neprestano raspravlja u Europskom parlamentu. Kako biste se i sami uključili u proces donošenja odluka, ovog svibnja ne propustite priliku dati svoj glas.

Ovaj put glasam. Izbori za Europski parlament održat će se 26. svibnja.