"Ljudi imaju jako puno problema s alergijama, a narukvica bi javljala kada bi došli u prostor gdje ima puno peludi, onda bi znali da se treba maknuti iz tog prostora i smanjile bi se reakcije na alergiju", smatra Maja Crnobrnja, bivša učenica Prve ekonomske škole iz Zagreba.
"Narukvica bi bila izrađena od čelika koji bi bio premazan srebrnim lakom. Narukvica bi funkcionirala pomoću tehnologije i ljepljivih trakica. Kada bi se korisnik narukvice našao u području u kojem je koncentracija peludi tada bi se pelud ljepila na trakice i pomoću tehnologije palila bi se zelena, žuta ili crvena lampica", otkrila je Barbara Tolić, bivša učenica Prve ekonomske škole iz Zagreba.
Zelena bi značila da je zrak siguran, žuta bi upozoravala da koncentracija peludi raste, a crvena bi značila da je vrijeme za bijeg iz alergičnoga okruženja. Ideja je itekako vrijedna, no kako su djevojke završile školu i upisale fakultet, projekt je na čekanju.
Mi smo probale to napraviti kada smo radile projekt, koliko god smo mogle istražiti, ali treba detaljnije malo istražiti kakve bi točno bile cijene. Htjeli bi da se tako nešto realizira jer bi to mnogim ljudima koristilo", rekla je Marta Radoš, bivša učenica Prve ekonomske škole iz Zagreba.
Iako bi za oživljavanje projekta trebala podrška cijeloga društva, od financija do birokracije, velik je korak već i to što su srednjoškolke razmišljale poduzetnički.
"Mislim da bi trebalo to uvrstiti u obrazovne sadržaje što prije i ne samo za ekonomske škole nego i za druge škole, jer i u drugim školama djeca imaju različitih ideja. Te ideje treba realizirati. Poduzetništvo nije predmet samo teorije, marketing nije samo teorija, to je praktična nastava s praktičnim primjerima u kojima dolazi do izražaja inovativnost i kreativnost djece ali i ozbiljnost koja ispliva", izjavila je Romana Rusek, mentorica u Prvoj ekonomskoj školi.
Da kreativnost i poduzetnički impuls nisu rezervirani samo za strukovne škole dokazuju i dečki iz velikogoričke gimnazije. Osmislili su detektor ranoga otkrivanja šumskih požara koristeći modernu tehnologiju.
"Gledali smo kako ćemo prepoznati požar, kod požara imamo povišenje temperature, smanjenje vlage, dim koji nastaje i tako smo odlučili za uzimanje različitih senzora, za prepoznavanje dima, za prepoznavanje infracrvenog zračenja koje će prepoznati vatru i senzor za prepoznavanje temperature i vlage u zraku", rekao je Antun Drobnjak, učenik Gimnazije Velika Gorica.
"Takav uređaj uopće ne bi bio skup, računali smo komponente preko interneta, i sveukupno bi došao oko 300 kuna za jedan uređaj. Postavlja se na drvo, veše se špagom ili remenom do 2 metra u visinu i tako detektira onda požar", rekao je Patrik Vuković.
Uređaji bi se postavljali vezanjem za stablo svakih stotinu m u visokorizičnim područjima. U trenutku otkrivanja ekstremnih očitanja sa senzora korisnička aplikacija alarmira korisnika jasnom i uočljivom porukom. Potom slijedi faza monitoringa u kojoj aplikacija utvrđuje u kojem se smjeru požar širi koristeći napredne algoritme strojnoga učenja i predviđanja.
"Htjeli bi krenuti poduzetničkim vodama, pogotovo s ovim projektom. Mislimo da imamo još mjesta za napredak, nije ovo gotov projekt i želimo nastaviti s ovim u budućnosti", rekao je Dorijan Farkaš.
"To je prototip pravog proizvoda, trebali bi izračunati isplativost, no ako bi netko uzeo u obzir tu našu ideju mogao bi profitirati, jer u inozemstvu već postoje kompanije koje proizvode slično za strano tržište", rekla je mentorica Kristina Lučić.
Uređaj je namijenjen svim vrstama korisnika i prostora, od manjih vikendica, većih skladišnih kompleksa, sve do šuma koje su i glavna ideja projekta. Upravo bi se stoga mogla uključiti i lokalna zajednica koja svake godine izgubi poneku bitku s požarom.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!