Mijenjat će se računi

Evo što će potrošačima donijeti reforma vodovodnih tvrtki

Hrvatskim građanima mijenjat će se računi za vodu. Jednima skuplje, drugima jeftinije, a bit će to jedan od učinaka velike reforme vodovodnih tvrtki. Država će ih spajati s velikim poduzećima. Ekipa Dnevnika Nove TV istražila je što će to donijeti potrošačima i zašto se ide u ovu reformu.

Iako je Hrvatska zemlja bogata vodom, građani je ne plaćaju baš jeftino. Četveročlana obitelj u prosjeku potroši 15 kubnih metara vode u jednom mjesecu.

Najveći račun dobije obitelj na Krku - 278 kuna. U Otočcu je 40-ak kuna jeftiniji, a po skupoći onda idu 4 velika grada - Zagreb s 230 kuna, Osijek s 207 kuna. Dva velika grada na moru jeftinija su od gradova na kontinentu pa obitelj u Rijeci mjesečno plaća 177 kuna, a ona u Splitu 147 kuna na mjesec.

'Što je sustav razvijeniji, a komunalac manji – to je skuplja cijena vode', kazao je Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda. No, to će se promijeniti, a računi za vodu nekima rasti, a nekima padati. Hrvatska ide u veliku reformu vodovodnih poduzeća.

 Hrvatske vode preuzimaju kontrolu nad svim vodovodima

Njih je sada 152, a to znači 152 direktora. Od njih 152 čak 105 ne može svoje poslovanje pokriti iz cijene vode pa će ih država spojiti s velikim poduzećima i nakon te će ih reforme ostati 21. 'Neke tvrtke koje su do sada bile zasebna poduzeće bit će ispostave i radit će na zasebnim zadacima. Ono što će se promijeniti je to da neće biti toliko birokracije, neće biti hladnog pogona, nego puno više inženjera i onih koji rade što trebaju', kazao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Zašto se to radi? Pred Hrvatskom je velik posao jer do 2023. godine, vodovod mora dovesti do svakog naselja koje ima barem 2.000 stanovnika, mora izgraditi 294 pročišćivača, promijeniti vodovodne cijevi starije do 30 godina, a za taj posao Europska unija daje 3 milijarde eura. Cijeli taj posao, nadzirat će Hrvatske vode.

'Nećemo biti nadređeni, bit ćemo im pomoć ili konzultanti. Oni su samostalni, samostalno rade svoj posao i samostalno raspisuju natječaje za izgradnju sustava. Mi samo pomažemo', kazao je Plišić.

Spajanje komunalnih poduzeća, mnogi su kritičari nazvali korakom do privatizacije voda. 'Ne, mi nećemo privatizirati ni vode ni šume. Samo uvodimo reda i podižemo efikasnost, smanjujemo gubitke i koristimo fondove. Cilje je građanima pružiti što kvalitetniju uslugu', kazao je Jakovina.

A usluga je trenutačno takva da čak jedna petina Hrvatske nema vodovod pa čak i naselja udaljena svega nekoliko kilometara od samog centra Zagreba, poput Brezovice, Dragonošca ili Kupinečkog Kraljevca. Oni će ga dobiti u sljedeće četiri godine.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook