Hrvoje je u školu krenuo sa šest godina i nekoliko mjeseci. Prema novoj strategiji obrazovanja i njegov brat Karlo u školske bi klupe trebao sjesti u istoj dobi, u osnovnoj školi proveo bi 9 godina. Razredna nastava trajala bi pet godina, a predmetna četiri.
'Produljenje općeg obrazovanja znatno utječe na kvalitetu obrazovanja uopće, dakle i kasnijeg obrazovanja, a posebice zato jer briše one početne razlike koje nastaju zbog socijalnog podrijetla ili obiteljskog okruženja', kazao je Neven Budak, voditelj strategije za odgoj, obrazovanje, znanost i tehnologiju.
Hrvojeva majka Marina Dvorski smatra da je prerano krenuo u školu. 'Školu je prošao uspješno s odličnom ocjenom, međutim naravno da ta emocionalna zrelost nije dovoljna za školu', kazala je.
>> GOTOVI prvi e-upisi u srednje škole: 90 posto učenika upisalo prvi ili drugi izbor
Istraživanja pak govore da duže školovanje daje bolje rezultate. Reforma zato stiže i u srednjoškolski sustav. 'Povećamo udio gimnazija u odnosu na strukovne škole, kako ne bi u Hrvatskoj imali npr. 166 elektrotehničkih škola, nego da se u pojedinim županijama razvijaju centri izvrsnosti koji su onda naslonjeni i na potrebe gospodarstva', kazao je ministar Željko Jovanović.
O tome hoće li doći do smanjenja broja predmeta, voditelj strategije za odgoj, obrazovanje, znanost i tehnologiju Neven Budak nije htio govoriti.
Promjenu će doživjeti i programi fakulteta. Ministar uvjerava kako će nova nacionalna strategija pomoći učenicima da dobiju najkvalitetnije obrazovanje, ali i da nakon školovanja lakše i brže dođu do posla. 'Bitno je srediti obrazovni sistem da funkcionira za dobrobit djece', kazala je Marina.
Reforma neće zaobići ni nastavnike. 'Potreba daleko kvalitetnijeg obrazovanja naših učitelja i nastavnika i također licenciranja ravnatelja', kazao je ministar Jovanović. Javna rasprava počinje u rujnu, a novi obrazovni sustav najvjerojatnije će zahvatiti generacije koje će u školu krenuti za tri godine.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook