Antonio od početka studira po bolonji. Stroža pravila tjeraju ga naprijed. Ali, smeta mu nepripremljenost. Jer, većina fakulteta nema kapaciteta. 'Kad dođete na jedan seminar koji bi trebao imati maksimalno 30-tak ljudi, na njemu ima 200 ljudi koji sjede po štokovima, po radijatorima, po prozorima. Ja sam bio i na ekonomiji studirao prije novinarstva koja je jedna od najvećih zgrada fakulteta u Hrvatskoj i isti problem se javlja tamo', kazao je Antonio Baković, student Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
>> Evo koliko je slobodnih mjesta za buduće studente!
Ljutiti su i profesori. Na pripremu za bolonju izgubili su puno vremena, a ključnim problemom smatraju to što naša reforma obrazovanja i dalje nema veze s pravim bolonjskim procesom. 'Nama je sam proces reforme upropastio znanstvene reforme, i tu nismo nikakav izuzetak u Europi, to se dogodilo i mnogima drugima. Dakle, pogrešno uvođenje reforme naše bolonje je imalo katastrofalne posljedice za određeni broj najozbiljnijh znanstvenika', kazao je Zoran Kurelić, profesor na Fakultetu političkih znanosti.
Da je bolonja uvela kaos u sustav, svjestan je i ministar koji je nedavno predstavio zakon o kvalifikacijskom okviru koji bi trebao dati novu kvalitetu obrazovanja. Rektor smatra to je trebalo biti uvedeno prije osam godina. 'Ja očekujem da će se i uvjeti za rad na sveučilištima poboljšati, da će se napokon financiranje pojačati, jer sada smo u dosta oskudnim uvjetima i da ćemo i dalje dizat kvalitetu i uspješnost studenata što je naš primarni clj', kazao je Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Novim okvirom radne knjižice otići će u povijest, a studenti bi trebali imati transparentnije ocjenjivanje, ali sve ovo usklađivat će se još dvije godine.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook