Hrvatska uskoro postaje 28. Zvjezdica. Kada krenu u kupnju, znatnijih promjena za lisnice domaćih potrošača neće biti. U Prosjeku, cijene hrane na svjetskom tržištu rastu. Konkurentna prednost nije samo cijena, to je i snaga brenda, i dizajn i kvaliteta', kazala je Zvjezdana Blažić, savjetnica ministra poljoprivrede za prehrambenu industriju.
Sve to hrvatski proizvođači imaju. Hrvatskoj se otvara tržište Europske unije od 450 milijuna ljudi. Hrvatska je tamo u 2012. izvezla 667 milijuna dolara, a uvezla robe u vrijednosti 1.707 mlrd. dolara. No, gubi tržište CEFTAE od 28 i pol milijuna potrošača. U Ceftu smo 2012. izvezli 709 milijuna dolara, a uvezli robe u vrijednosti 292 milijuna dolara.
>> Nikad ne biste pogodili što je kod hrane POSEBNO važno!
No, Europska komisija u ime Hrvatske još uvijek pregovara s članicama CEFTE. 'Morate biti svjesni da trenutni gubitak od 320-350 milijuna kuna koliko nama nosi to tržište, znači mogući gubitak 3,4 tisuće radnih mjesta', kazala je Milka Kosanović iz Udruženja prehrambe industrije HUP-a.
Čak 100 tisuća tona mlijeka, mesa i prerađevina Hrvatska više uvozi nego što izvozi. Promjena toga trenda, značila bi i nova zaposlenja. 'kad bismo imali uravnoteženu bilancu, onda bit tu moglo biti zaposlenih u prehrambenoj industriji još pet tisuća radnika. Inače, sad ih zapošljava 15 tisuća', kazao je Branko Bobetić.
Ni ptice se domaćeg voća ne bi najele pa ga tisućama šlepera uvozimo. 'Moramo podignuti bar 40 tisuća hektara novih voćnjaka pa se onda možemo nositi s voćarima Europe', kazao je Frane Ivković iz Hrvatskog voćarskog saveza. No, kupce zanima cijena. Ako je jeftinije, svejedno je - odakle dolazi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook