Radni dan računalnom stručnjaku Tomislavu Androšu je nezamisliv bez računala i brzog interneta. Bavi se internetskom sigurnošću, ali brzinom interneta nije zadovoljan. "Odnos cijene i dobivenog rekao bih da nije u srazmjeru, ne pratimo svjetske trendove, iako cijene nisu previsoke. Brzine koje dobivamo su relativno spore, kasnimo za svjetskim standardima, pogotovo razvijenog dijela svijeta", kaže.
Tomislav u svom uredu u Zagrebu internet barem ima, za razliku od Josipa koji ga u Starom Selu kod Otočca nema, niti može imati. Područje u kojem živi nije pokriveno internetom. "Idemo tamo gdje ima, pa se snađemo kod nekog prijatelja i tako. Inače, preko mobilnog, ali i to mi šteka, nema signala i tako", kaže Josip Cvitković iz Starog Sela.
Prema istraživanjima, Hrvatska ima treći najsporiji internet u Europi. Gori od nas su jedino Albanija i Crna Gora. Brži internet imaju čak i Rumunjska i Bugarska, gdje su prosječne brzine dvostruko veće nego kod nas. Iz HAKOM-a najavljuju promjene, a od 15. lipnja u cijeloj Europskoj Uniji ukida se i roaming.
"Brzine će bit daleko veće, došli smo do bitnog poboljšanja priključaka s velikim brzinama, i sa porastom razine digitalne pismenosti, sa pojavom novih aplikacija, tipa e građani i ostalih u republici Hrvatskoj", kaže Dražen Lučić iz HAKOM-a.
Brži internet za teleoperatere bi značio i nove troškove. Najavljuju nova ulaganja, ali ne i porast cijena za građane. "Te će investicije ići u fiksni i mobilni broadband, dakle u našu infrastrukturu. Danas imamo oko 800 tisuća kućanstava od milijun i pol koji mogu surfati brzinama većima od 30 megabita u sekundi", ističe Davor Tomašković iz T-HT-a.
"Na mobilnom tržištu cijene u odnosu na europski prosjek su relativno povoljne, a kvaliteta usluge je iznad prosjeka Europske unije. Na fiksnom je to dijametralno suprotno", kaže Viktor Pavlinić iz Tele2.
"Ove godine smo povećali ulaganja, ali ne i cijene. Na tržištu postoji konkurencija, i to je dobro za potrošače. Građani očekuju sve bolju i bolju uslugu, i trebamo raditi na tome", poručuje Jiri Dvorjančansky iz Vipneta.
Građanima stižu uskoro i nove tehnologije, poput umjetne inteligencije. "U real timeu možemo naručivati stvari da nam dolaze na kućni prag za 20, 25 minuta, možemo dobiti informacije, kao neka vrsta osobne tajnice ili tajnika gdje možemo sređivati stvari", pojašnjava Dejan Ljuština, stručnjak za telekomunikacije.
Razvoj novih tehnologija i dostupnost interneta u Hrvatskoj, nažalost, ne idu u istu rečenicu. Da bi se to promijenilo, državi je u iduće tri godine na raspolaganju 209 milijuna eura iz europskih fondova, za razvoj širokopojasnog interneta.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr