GONG-ova javna rasprava

'Europska unija se zatvara'

Slika nije dostupna
Druga od tri rasprave koje organizira Gong uoči referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji održana je u utorak u Zagrebu, a na njoj su sučelili mišljenja i argumente o učincima (ne)pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na pojedince iz ekonomske perspektive Darko Polšek i Željko Ivanković s jedne strane, koji se zauzimaju za ulazak u Uniju, te s druge strane Darko Mihajlović i Marko Kostanić, koji se tome protive.

Profesor na katedri za antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Darko Polšek smatra da je ulazak u EU sudbonosna prilika i da je Hrvatska ne smije propustiti. Mogući scenariji ako Hrvatska ostane izvan EU-a prilično su crni, rekao je.

'Europska unija se zatvara i više nema velikih tendencija prema daljnjem otvaranju, i ovo je jedinstvena prilika, zapravo jedna vrsta davanja ruke za to naše dugo čekanje i za transformaciju koja je nama svakako koristila. U tom kontekstu je dosta važno spomenuti argument koji je bio u raspravi, a to je da smo sve što je dobro učinili zahvaljujući EU-u, a ono što smo činili sami činili smo loše', rekao je Polšek u raspravi i poslije u izjavi novinarima.

Glavni urednik i direktor časopisa Banka Željko Ivanković misli da na referendumu treba zaokružiti za jer je Europa 'najbolji rezultat jednog civilizacijskog razvitka u pogledu zaštite ljudskih prava, solidarnosti, brige za okoliš i mogućnosti poslovanja'. Istaknuo je da je globalizacija nužan proces, a EU institucionalni odgovor na taj proces.

Osim toga, rekao je da je bolja informiranost o tome što će se dogoditi ako hrvatski građani na referendumu glasuju za ulazak u EU, nego o onome što Hrvatsku čeka ako glasuju protiv. Ako većina građana na referendumu ne podupre ulazak u EU, uslijedili bi prevrat, kaos i neizvjesnost, pri čemu bi vlada i glavne stranke izgubile legitimitet, a neizvjesno je kako bi se taj problem riješio, rekao je Ivanković.

Spomenuo je i problem medija i akademske zajednice u informiranju javnosti, ističući da se akademska zajednica uglavnom nezainteresirano držala po strani, a mediji su "slijedili politiku kvazineutralnosti i eventualno produciranja sukoba". Diplomirani ekonomist i slobodni konzultant specijaliziran za investicijske rizike, krizni menadžment te prevenciju i suzbijanje najsloženijih oblika gospodarskoga kriminala Darko Mihajlović smatra da EU jednoj maloj zemlji kao što je Hrvatska neće donijeti ništa dobro. Rekao je da se cijelo vrijeme provodi "sustavna i perfidna propaganda koja nas uvjerava da smo nitko i ništa, da ništa ne možemo" ako ne postanemo članica EU-a.

'EU za nas ne donosi ništa dobro'

'Gledano iz pozicije kapitala, EU je konglomerat kojim upravlja čopor beskrupuloznih špekulanata i blefera', poručio je Mihajlović. 'EU, kako danas izgleda iznutra i izvana, za nas kao jednu malu zemlju ne donosi ništa dobro', istaknuo je. 'Mi smo kao država i kao narod uvijek bili sastavni dio Europe, a to ćemo i ostati bili s ove ili s one strane Schengena. Tako i tako su nas zdrobili, problem je u tome da uđemo ovakvi kakvi smo danas', istaknuo je Mihajlović i dodao da ćemo postati periferna kolonija najniže razine.

Po njegovim riječima, ako se sada odupre, Hrvatska će biti primjer maloga, odlučnoga i samosvjesnog naroda koji nije rekao 'ne' Europskoj uniji, nego Uniji kojom gospodare multinacionalne kompanije i uništavaju sve uljuđeno, civilizirano. Aktivist Demokratske inicijative protiv Europske unije, dramaturg i teoretičar Marko Kostanić tvrdi kako Europska unija "nikako nije poželjno odredište ni za koga" zbog krize i načina na koji je uspostavljena. "Kriza nije došla izvana, nego je temeljno vezana uz strukture EU-a, a Unija je ne može nikako riješiti", rekao je Kostanić.

Po njegovim riječima, način na koji je pokušava riješiti udar je na standard građana, što se događa i u Hrvatskoj, i sve je manji pristup stanovništa kad je riječ o odlučivanju EU-a o ključnim pitanjima. Istaknuo je da odlučujuću riječ u Europskoj uniji zapravo ima njemački kapital.

'Ako Hrvatska ostane izvan EU-a, mora promijeniti smjer politike koja se vodila do sada... i povezivati se sa zemljama s periferije EU-a i na taj način pokušati graditi neki novi razvojni ciklus. Ulaskom u EU, zbog strukture naše ekonomije, više nemamo nikakve šanse da odlučujemo o svojoj ekonomskoj budućnosti', smatra Kostanić. (HIna)