Od eko proizvedenih jaja do ekološki uzgojene ribe. Nenadu takva proizvodnja nije nepoznanica. ' Sve je veća potražnja za ekološkim proizvodima, tako da ne uspijemo to ni pokriti. Veća je potražnja, nego ponuda', kazao je Nenad Kuftić, eko proizvođač iz Pule.
Milijune eura Europska unija izdvaja za poticanje ekološke proizvodnje. Poticaji su za nju i u Hrvatskoj itekako izdašni. Uz redovnih 2.050 kuna po hektaru, za eko povrće ili voćnjake - dodatak je 4.300 kuna, a za oranice 2.646 kuna. 'Ljudi nisu dovoljno upoznati s time i plasman tih proizvoda je, s obzirom na ekonomsku situaciju, nešto otežan jer je cijena takvih proizvoda nešto veća od konvencionalnih', kazala je Jelena Đugum iz Ministarstva poljoprivrede.
>> Nikad ne biste pogodili što je kod hrane POSEBNO važno!
U Hrvatskoj je svega tri posto površina pod ekološkim uzgojem. Domaće hrane na tržnicama je sve manje, a povećalom bismo mogli tražiti onu uzgojenu na ekološki način. No, svejedno, plan države je do 2016. imati pet tisuća eko proizvođača. I njih se može tražiti povećalom. Zasad ih je oko 1.700. Malo, s obzirom na prednosti eko proizvodnje.
'Od povrća se može živjeti na 3,4 hektara. Jedna obitelj može živjeti bez problema. Onda tu fali plastenička proizvodnja, od jednog hektara plastenika može živjeti jedna obitelj', dodao je Kuftić. Zarada je dobra, no treba se primiti posla, europski novac tu može dodatno otvoriti vrata.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook