Hrvatsko gospodarstvo jedno je od tri najlošije ocijenjena u Europskoj uniji, uz gospodarstva Cipra i Italije. Vidljivo je to iz danas objavljenog tzv. Europskog semestra o gospodarstvu unije.
Riječ je o dokumentu koji komisija izdaje svake godine, a odnosi se i na stanje ekonomije svake zemlje, ali i preporuke. Što sve Europska komisija kontrolira, zamjera i očekuje od Hrvatske, u Dnevniku Nove TV analizirao je Mislav Bago:
Potrošnja se smanjila, reformi nema
Hrvatska je zapravo na dnu, naš gospodarski rast manji je od tri posto i ovisi od Europske unije. Osobna potrošnja se smanjila, nema reformi i mi ćemo stagnirati ako se te reforme ne provedu.
Nikakvog napretka Hrvatske u zadnjih godinu dana nema po pitanju poreza ne nekretnine. Vlada je najavila da će se početi primjenjivati od 2018, no koalicijski partneri su se pobunili i ministar financija Zdravko Marić se povukao.
Taj je porez trebao zamijeniti dva dosadašnja poreza, a sva prikupljena sredstva trebala su ići jedinicama lokalne samouprave.
Kad govorimo o mirovinama, mirovinski sustav je poluprazan. Treba se izjednačiti odlazak u mirovinu žena i muškaraca. Treba se povećati i broj godina za odlazak u mirovinu, te ukinuti niz beneficiranih mirovina.
Javna uprava je netaknuta. Ako država ove godine krene u njezinu reformu, prve kazne za one koji ne rade i nagrade za one koji rade bit će izrečene 2020. Prošle godine kažnjeno je 7 zaposlenih u javnoj upravo kao neradnici.
Pomaci po pitanju socijalne skrbi
Tamo gdje su napravljeni djelomični pomaci je socijalna skrb. Komisija upozorava da je ukinut „One stop shop“, formiran za mandata Zorana Milanovića, a riječ je o mjestu gdje bi se svi korisnici socijalnih transfera mogli informirati, a država nadzirati kako se troše socijalna sredstva.
Država još uvijek za neke korisnike još uvijek daje tolika socijalna davanja da im je bolje biti na socijalnoj skrbi nego tražiti posao.
Nakon dugog otezanja, polako kreće obrazovna reforma. Nakon izgubljene dvije godine uskoro bi se trebao odabrati šef Ekspertne skupine koji bi trebao započeti cijelu reformu. Ove godine ćemo imati tek eksperimentalni program u nekoliko škola.
Po pitanju prodaje državnih poduzeća država je napravila jako malo. Ne zna što bi s tvrtkama gdje je udio državnog vlasništva manji od 25 posto. Sada pratimo slučaj Petrokemije, državne tvrtke za koju ministri prebacuju odgovornost dok je ona praktički na respiratoru.
Komisija upozorava i kako su mirovine branitelja povećane, a država nije napravila ništa da ih uključi u tržište rada. Brojni branitelji koji imaju 40 ili 50 godina mogli bi nešto dati tržištu rada, a ne da opterećuju mirovinski sustav.
"Više sunca, više zaposlenih"
Turizam pak čini 20 posto BDP-a. To je možda dobro, ali Komisija upozorava da dugoročno ne bi bilo dobro da ovisimo samo o njemu. Nažalost, hrvatsko gospodarstvo i zaposlenost ovise o sunčanim danima. Kad ima više sunca, ima i više zaposlenih te je u tom slučaju turistička sezona bolja.
I ovoga puta stiže upozorenje zbog Agrokora – ako se nagodba ne postigne, moglo bi biti velikih poremećaja u hrvatskom gospodarstvu. Banski dvori su procijenili da bi u slučaju stečaja Agrokora, 30 tisuća radnika istog trena završilo na cesti.
Zbog ovakvog izvješća nema kazni – to je papir kojeg prate financijski analitičari i investitori. Ako vide da smo na dnu, pitanje je tko će od njih doći u Hrvatsku. S druge strane, Hrvatska se treba zaduživati.
S ovakvim pokazateljima, ministar Marić može biti sretan ove godine jer Europa pliva u jeftinom novcu pa se Hrvatska može zadužiti. Ako se ovako nastavi i sljedeće godine, a Europa promijeni politiku, bit će jako gadno – možemo opet stagnirati ili ući u novu recesiju.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr