Što znači ovaj rast za građane Hrvatske i njihovu kupovnu moć?
Za građane i njihovu kupovnu moć znači gotovo ništa osim nekakvog malog optimizma da će možda taj rast biti nešto veći u godinama koje dolaze pa da bi onda mogla biti veća i kupovna moć.
Niste nas baš utješili tu.
Pa, nisam vas utješio, ali naprosto to su činjenice. Oko činjenica ne možemo raspravljati, možemo raspravljati oko interpretacije tih činjenica, ali oko činjenica nije moguće raspravljati.
Što je trenutačno najveći financijski problem Hrvatske i kako ga riješiti?
Najveći financijski problem Hrvatske svima nam je poznat, to je dug, javni dug, ali jednako tako i privatni dug, naravno proračun i sve ono što ide iz tih makroekonomskih neravnoteža. To je nešto što je velika omča, a koja, naravno, svoju podlogu ima u načinu našeg ponašanja i djelovanja u našim velikim crnim rupama kao što je mirovinski sustav, zdravstveni sustav, obrazovni sustav i svi drugi, ini sustavi.
KOME STIŽE VEĆA PLAĆA? Rast BDP-a aktivirao HDZ-ov sporazum iz 2011.
Gdje je rješenje?
Rješenje, gdje je rješenje treba pitati ove koji kreiraju politiku. Rješenje je u drugačijem modelu, ne samo ekonomskog ponašanja, ekonomskih politika, nego ukupnoga društvenoga ponašanja. Dakle ovo je duboka društvena kriza, pa onda, između ostalog, i ekonomska, ali prije svega duboka društvena kriza.
S obzirom na ovaj zaplet oko formiranja nove Vlade - koji se problemi mogu dogoditi?
Pa koji se problemi mogu dogoditi, ja mislim da su problemi nažalost naši stari, mi čak imamo sada neka nova lica, ali imamo uglavnom stari način promišljanja, imamo stari način djelovanja. Razgovori, dogovori, pokušaji da se stvori taj tip nekog zajedništva, ja bih to rekao ovako: dakle meni se čini da se nedovoljno dobro razumije politički proces, a ako nedovoljno dobro razumijete politički proces onda ga ne možete naravno kvalitetno ni redefinirati, odnosno restrukturirati. Isti način vođenja politike, kadrovske politike, svih drugih javnih politika naprosto vodi u situaciju u kojoj se nalazimo i vodi u još dublje, još lakše propadanje.
Inozemne institucije upozoravaju da je iduća godina zadnja kada Hrvatska može samostalno provesti reforme - što očekujete da bi se u protivnom moglo dogoditi?
U protivnom se može dogoditi još veće propadanje. Nažalost mi još uvijek imamo prostora da propadamo, lagano, potiho, ali još uvijek i to bi trebalo prekinuti. Institucije kažu vi imate sada ekonomski rast, međunarodne institucije. Imate ekonomski rast, međutim imate makroekonomske neravnoteže i mi smo i dalje pod lupom Komisije koja će provesti dubinsku analizu zajedno s 15 drugih zemalja članica EU. Znači u tom smislu ništa se novo nije dogodilo i nažalost i ovi pokazatelji koji jesu pokazatelji rasta ne nude nikakav optimizam na dugi rok. Reći ću još to. Rast je relativno lako i pokrenuti, sad kad vidite izvore zašto je ovaj rast ovakav i onda je vrlo jasno da to je rast koji nažalost ne može biti održan na srednji ili dugi rok. Puno je lakše pokrenuti rast, ali puno ga je teže održati.
Hrvatsko gospodarstvo bilježi rast trećeg tromjesečja od 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je Zavod za statistiku. Riječ je o najvećem rastu gospodarstva od predrecesijske 2008. godine. Ekonomisti ističu kako bi bez turizma to teško ostvarili, dok poslodavci upozoravaju da se ne zaboravi na reforme.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook