Rudolf je još jučer dao ostavku na dužnost predsjednika hrvatskoga dijela Mješovite hrvatsko-slovenske komisije za sastavljanje nacrta sporazuma o rješavanju graničnog spora pred međunarodnim pravosudnim tijelom, čiji slovenski dio slovenska vlada još prije raspustila. Danas je premijerku izvijestio kako ne prihvaća funkciju njezina osobnog savjetnika za granična pitanja, ali ni nikakvu funkciju u bilo kojemu tijelu koje će voditi pregovore sa Slovenijom ili nekom drugom susjednom republikom. Njegovo je priopćenje u suprotnosti s jučerašnjim priopćenjem glasnogovornika Vlade Zlatka Mehuna u kojem stoji kako je Rudolf s premijerkom dogovorio funkciju njezinog savjetnika. Rudolf danas obrazlaže kako je tijekom razgovora s ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem zaključio da se 'temeljito razilaze u gledanjima na novostvorene prilike' i donio odluku kakvu je donio. Sve je to došlo nakon jučerašnjih žestokih napada oporbe koja tvrdi da je dogovorom Kosor-Pahor Hrvatska pristala na prijedlog Ollija Rehna iz lipnja, što je, kako su rekli, suprotno odluci Sabora koji je prihvatio Rehnov prijedlog iz travnja.
'Rudolf je bio tvrd'
'To je stvar dvostruke interpretacije. S jedne strane imamo premijerku koja tvrdi da nije dogovorila ništa više od onoga što stoji u pismu koje je poslala švedskom predsjedništvu EU, a s druge intrepretaciju slovenske strane koja se veže na Rehnov prijedlog od lipnja, no pitanje je što je zapravo dogovoreno. Što se tiče Rudolfa, on je, da tako kažem, u pregovorima sa slovenskom stranom bio prilično tvrd i njima zasigurno nije bio drag te je na kraju vjerojatno 'ispao' iz posljednjih izravnih pregovora', objašnjava Rudolfov potez dr. sc. Branko Caratan s Fakulteta političkih znanosti. Zbog nepoznavanja točnog sadržaja dogovora, kaže Caratan, nije moguće znati mogu li posljednji događaji dovesti do daljnjih komplikacija. No, prema njegovim riječima, to nikome nije u interesu. 'Hrvatskoj i Sloveniji nikako, ali ni SAD-u i Europskoj uniji, iako njezine članice nemaju zajednički stav što se tiče vanjske politike'. Caratan, naime, smatra da bi nove komplikacije, globalno gledajući, zakomplicirale stvar u cijeloj regiji, koja uz političke vodi i borbe s ekonomskom krizom i recesijom. 'Nove komplikacije što se tiče hrvatskog puta u EU bile bi loša poruka za regiju', smatra Caratan.
Oživjeli duhovi
Na pitanje mogu li do tih komplikacija dovesti jučerašnji napadi oporbe, koji ciljaju na to da je dogovoreno nešto što nije na tragu Rehnovog prijedloga iz travnja, Caratan kaže kako to ovisi isključivo o onome što je točno dogovoreno. 'A mi to ne znamo točno. No svakako, ako se radi o nečem što je na tragu sporazuma Drnovšek-Račan, to sigurno neće samo tako proći', smatra Caratan te dodaje kako je pitanje granice nešto što treba riješiti jednom zauvijek. 'Prema Konvenciji o pravu mora UN-a Slovenija ima slobodan prolaz do otvorenog mora, a dodir s njim je čista fikcija koja se često koristila u slovenskim, ali i našim unutarnjim političkim razračunavanjima. Radi se o duhovima koji su tijekom tih razračunavanja oživjeli, postali realnost i njih se jednom zauvijek treba riješiti', kaže Caratan.
Sloveniju ne brine nespominjanje drugog Rehnovog prijedloga
Slovenski mediji, inače, pišu da u Sloveniji postoji izvjesna suzdržanost u smislu da bi Hrvatska 'unatoč povratku za pregovarački stol' mogla odbiti razgovarati o drugom Rehnovu prijedlogu. Sloveniju ne brine to što Rehnov prijedlog nije izravno spomenut u pismu što ga je švedskom predsjedništvu EU-a uputila hrvatska premijerka Jadranka Kosor, a niti špekulacije o mogućem odbijanju Zagreba, rekao je glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Milan Balažic, te dodao da Slovenija ima do sada najjača jamstva da će proces sklapanja arbitražnog sporazuma biti uspješno priveden kraju. Ona zemlja koja bi iz tog okvira pregovora izašla stavila bi na kocku svoj međunarodni ugled, ocijenio je Balažic, a prenosi ljubljanski 'Dnevnik'.