Od svog osnutka, 1947. godine, zadaća je DHMZ-a motriti, istraživati i prognozirati vrijeme, klimu, vode i kvalitetu zraka.
"Građanima olakšavaju planiranje svakodnevnih aktivnosti, omogućavaju izradu strategija održivog razvoja, štite ljudske živote, okoliš i materijalna dobra, a donosiocima odluka osiguravaju analize i informacije za donošenje propisa i akcijskih planova", priopćili su iz DHMZ-a.
Mnogo se toga promijenilo
No, u 75. godina mnogo se toga promijenilo, kazao je meteorolog Dnevnika Nove TV Darijo Brzoja.
"Nekada se prognoze nisu izrađivale kao danas. Nekada nije bilo ovako velike količine podataka, brzih superračunala niti računalnih modela", kazao je Brzoja.
Opisavši zadaće meteorologa, kazao je kako prikupljaju podatke, skrbe o mreži meteoroloških postaja, hidroloških postaja i postaja za kvalitetu zraka. Nakon toga, kaže Brzoja, podaci se čuvaju u bazama, a iz istih kasnije izlaze razne studije pa i vremenska prognoza.
Osim toga, DHMZ brine i o državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka. Unaprijeđuju je, moderniziraju i brinu se da podaci stižu redovito u baze podataka.
"Mi ne možemo poboljšati kvalitetu zraka direktno, ali možemo na osnovu svojih analiza i mjeranja utjecati na lokalnu samoupravu. DHMZ zapravo je spona između zakonske ragulative, očuvanja okolišta, ljubavi prema tom okolišu i znanstvenih dostignuća", rekao je meterolog Darijo Brzoja.
Što je sve potrebno kako bi se došlo do kvalitetnih podataka i proizvoda DHMZ-a i kako oni nastaju? Kako su tehnološke i komunikacijske promjene u zadnjih 75 godina utjecale na rad stručnjaka? Koja je uloga laboratorija u radu DHMZ-a?
Odgovore na ta pitanja donose vodeći hrvatski stručnjaci, a možete ih pogledati u videozapisu u nastavku teksta.