Nema, dakle, smanjenja državne potrošnje, a sve to dodatno usporava ionako prespor izlazak iz krize. Svi vladu upozoravaju da država troši ono što nema, a Banski dvori idu dalje.
Najveći problem u 2011. biti će održati ovaj tečaj kune u odnosu na euro i to će biti najvažnija misija guvernera Željka Rohatinskog. Veliki je proračunski manjak i Hrvatska već ima graničnu kamatu, znači visoko rizična smo zemlja. Ako se ta rupa proširi biti ćemo u velikim problemima.
>> Nulti PDV za kruh i mlijeko se ne ukida 1. siječnja
>> 'Nema problema i dogovorene su glavne nazanake proračuna'
Uzeli smo četiri godine koje su iznimno zanimljive. Ove godine imamo broj zaposlenih kao prije četiri godine, pa smo uzeli proračun i gospodarski rast, kako se zemlja razvijala, jesmo li pratili svjetsku krizu ili nismo.
Prije četiri godine proračun je iznosio 97 milijardi kuna a za 2010. je iznosio 122 milijardi kuna. Gospodarski rast je 2006. iznosio 4,7 posto, 2007. 5,6 posto. 2008. je bila ključna, kada smo počeli padati i gospodarski rast je iznosio samo 2,4 posto proračun je svejedno rastao. Mi smo u padu gospodarskog rasta smanjivati proračun a Vlada nas tješi da smo barem zaustavili rast proračuna.
U četiri godine državne plaće porasle 8 milijardi kuna
Treba reći da je najviše država trošila za mirovine i to da vrati dug umirovljenicima. One su i dalje malene i to nitko ne može osporiti, ali na državnu administraciju se također trošilo posljednjih godina i više nego što se ima.
Svi govorimo da imamo veliki i glomazni aparat. Ne treba kriviti ljude koji tamo rade, netko je tim ljudima ta prva dao jer je bila takva politika i tako se kupovao socijalni mir. Kupovali su se glasovi i onda smo došli tu gdje smo došli kada novaca više nema. U posljednje četiri godine rast plaća državnih službenika je rastao sa 14,7 na 22,5 milijardi kuna, odnosno 8 milijardi kuna. sasvim je jasno da tako nije rasla ekonomija. Brojni ministri su tako kupovali socijalni mir pa su rashodi u sedam godina porasli za 60 posto.
No, tu nije kraj. primjerice prekovremeni sati su sa 30 milijuna 2003. porasli na 159 milijuna 2009. materijalni troškovi su u sedam godina porasli 9 milijardi kuna ili 30 posto, intelektualne usluge također 30 posto. Državna administracija buja i realni sektor to više ne može pratiti te se mora napraviti dramatičan rez.