Zakon o pravu na pristup informacijama donesen prije gotovo šest godina, ali još uvijek nemamo legislativu koja uređuje to područje, reko je predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović. Kad bi Hrvatska imala bolji okvir Zakona o pravu na pristup informacijama, ne bi se moglo događati da direktori javnih poduzeća zapošljavaju ljude kako žele, a i korupcija bi se osjetno smanjila, mišljenja je Petrović.
Predsjednica GONG-a Suzana Jašić upozorila je kako Zakon krši i sama vlada time što su dnevni redovi sa zatvorenih sjednica Vlade nedostupni te klasificirani stupnjem tajnosti. Takvo vladino ponašanje utječe i na druga tijela javne vlasti, ustvrdila je ona. Rezultati GONG-ovog ovogodišnjeg istraživanja o provođenju Zakona o pravu na pristup informacijama pokazali su trend sve lošije primjene samog zakona.
Vlada šalje odgovore samo na benigna pitanja
Prema rezultatima istraživanja, u zakonom predviđenom 15-dnevnom roku odgovoreno je na 69 do 177 zahtjeva, što je tek 39 posto od ukupnog broja podnesenih zahtjeva. To znači da oko 60 posto tijela javne vlasti nije poštovalo osnovnu zakonsku odredbu, rekla je Jašić podsjećajući kako je lani, od 168 podnesenih zahtjeva u predviđenom roku odgovoreno na njih 83. Zabrinjavajuća je i činjenica da su tijela javne vlasti na privatne mobitele nazivali podnositelje zahtjeva, volontere GONG-a i od njih tražili pojašnjenje zašto su postavili određeno pitanje, kao i to da povuku zahtjev ili žalbu, rekla je Jašić.
Tijela javne vlasti, kako je rečeno, nerado odgovaraju na pitanja o financijskom poslovanju, no kada je riječ o 'benignijim' temama odmah šalju odgovore. Najčešće nepravilnosti u primjeni Zakona su nepoštivanje zakonskih rokova, uznemiravanje podnositelja zakona, ignoriranje zahtjeva, davanje formalnih, a ne sadržajnih odgovora i druge. (Hina)