"U raspravama koje su se vodile u Ujedinjenom Kraljevstvu postojala je pretpostavka da će se useljavanja s istoka Europe nastaviti na sadašnjim razinama, pa i ubrzati, no kako rastu standard života i društveni napredak prednosti iseljavanja radi rada se smanjuju", zaključuje Michael Green, izvršni direktor američkog instituta Social Progress Imperative koji provodi istraživanja društvenog napretka.
Na vrhu Indeksa društvenog napretka, koji mjeri koliko se koja država brine za društvene potrebe svojih građana, nalazi se Finska.
Nakon Finske, koja je prva na listi, slijede Kanada, Danska, Australija i Švicarska. Srednjoafrička Republika na posljednjem je mjestu liste koja 133 zemlje mjeri po 50 pokazatelja koji nisu ekonomski, poput zdravstva, prehrane, obrazovanja, osobnih prava i zaštite okoliša, a među posljednjih pet u indeksu koji obuhvaća 99 posto svjetskog stanovništva su i Afganistan, Čad, Angola i Niger.
Indeks je pokazao da su Slovenija, Češka, Estonija, Poljska, Slovačka, Hrvatska Litva, Mađarska i Latvija postigle visoke ocjene društvenog napretka koje ih stavljaju u istu kategoriju sa Sjedinjenim Državama, Njemačkom, Francuskom i Italijom.
Slovenija je, primjerice, 20. na listi i postigla je ocjenu društvenog napretka od 84,3.
Hrvatska je 33. s Indeksom društvenog napretka (SPI) od 77,68, ispred Litve (76,94) a iza Grčke (78,27). U skupini slično ocijenjenih zemalja su Poljska kao 30. na listi, Slovačka je 31., a Mađarska i Latvija su na 35. i 36. mjestu.
Među susjednim zemljama Srbija je na 47. mjestu, Crna Gora 55. a Bosna i Hercegovina 69. na listi. Među članicama Europske unije najniže na listi su se našle Rumunjska (42.) i Bugarska (43.).
Ocjena društvenog napretka svijeta u cjelini je 63 od 100, što je jednako onoj Mongolije ili Kirgistana, pokazao je indeks. (Hina)