Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je godišnje izvješće o provedbi cijepljenja za 2017., u kojem je potvrđen negativni trend koji traje već šest godina. Naime, po podacima HZJZ-a nastavljen je pad broja cijepljene djece, posebno one u dobi od dvije godine, kada prema kalendaru cijepljenja primaju cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MPR) te se docjepljuju protiv difterije, tetanusa i hripavca (dTpa).
Problem je tim veći ako znamo kako se u većini cijepljenja koristi kombinirano cjepivo, koje obuhvaća i ono protiv dječje paralize i hepatitisa.
Zbog kontinuiranog pada cijepnih obuhvata, upozoravaju epidemiolozi, ozbiljno je ugrožena razina kolektivnog imuniteta, prvenstveno kod djece predškolske dobi u Hrvatskoj. "Ako se pod hitno ne zaustavi trend pada cijepnih obuhvata, u skoroj budućnosti možemo očekivati epidemije, ponajprije ospica, rubeole, hripavca i mumpsa, otprilike tim redoslijedom", navedeno je u izvješću HZJZ-a.
Što se tiče druge DTP revakcinacije, obuhvat na razini Hrvatske iznosi naizgled neloših 86,5 posto, no razlike među županijama vrlo su velike - od 56,3 % u Dubrovačko-neretvanskoj županiji do 98,2 % u Virovitičko-podravskoj županiji.
Sve je lošija i procijepljenost cjepivom MPR, koje uključuje i ono protiv ospica, bolesti koja u susjednoj Srbiji i dalje odnosi živote. Na razini Hrvatske procijepljenost je nastavila pad ispod 90 posto, nakon više od 20 godina postizanja visokih cjepnih obuhvata.
Iz HZJZ-a ističu kako se kod djece predškolske dobi zbog necijepljenja kontinuirano povećava udio osjetljivih, dok su djeca školske dobi zaštićenija zbog veće procijepljenosti u toj dobi. Županije u kojima je procijepljenost djece predškolske dobi najniža jesu Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska, i u njima je opasnost od izbijanja epidemije najveća.
Jedino cijepljenje koje ne pokazuje zamjetan trend pada jest BCG, odnosno cijepljenje protiv tuberkuloze, koje se provodi u rodilištima.
Bernard Kaić: Negativni trendovi u procijepljenosti odraz su rastućeg nepovjerenja u institucije
Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Bernard Kaić za DNEVNIK.hr komentirao je novo izvješće HZJZ-a, posebno nerazmjer u procijepljenosti u hrvatskim županijama.
"Razgovarali smo s kolegama iz Dubrovnika i Splita, i svi razlozi za koje oni navode da otežavaju veću procijepljenost jednaki su kao i drugdje u Hrvatskoj. Mislim da je tu jednostavno riječ o strahu od nuspojava, koje se doista mogu dogoditi, ali su i vrlo rijetke i ne bi trebale biti razlogom za strah, ali i od onih pojava koje nemaju veze s time. S druge strane, informacije primjerice o navodnoj povezanosti nekih cjepiva s pojavom autizma svi mogu pročitati, pa je ipak u drugim županijama procijepljenost i 30 posto veća.
Ipak, moram reći da se situacija u odnosu na prošlu godinu na jugu Hrvatske ipak malo popravlja – u Splitu su porasli, a u Dubrovniku još nisu, ali kako su bili jako aktivni po tom pitanju, u prva tri mjeseca ove godine naručeno je više cjepiva, tako da se nadamo da bi i tamo moglo krenuti nabolje.
Negativni trendovi u procijepljenosti svakako su odraz i globalnih kretanja, ali mislim da je to prvenstveno odraz rastućeg nepovjerenja u institucije, u funkcioniranje zdravstvenog i znanstvenog sustava. Primjerice, imamo skandinavske zemlje u kojima cijepljenje nije obavezno i svi mogu poročitati na internetu sve kao i naši ljudi, a obuhvat je 95 posto, dakle više nego kod nas.
Što se tiče bolje procijepljenosti školske djece u odnosu na predškolsku, to je kod nas već tradicionalno. Možda se roditelji boje cijepiti djecu dok su još malena, a kad ona krenu u školu i oni se manje boje. Nadalje, timovima školske medicine lakše je doprijeti do roditelja i djece, jer pedijatar mora za predškolsko dijete uputiti roditeljima poziv, a ako se oni ne odazovu, trebali bi poziv poslati ponovno.
Recentna epidemija ospica u Srbiji mogla bi ugroziti osjetljivu populaciju u Hrvatskoj. I ranije je bilo slučajeva uvoza ospica, imali smo prije tri godine epidemiju. Začudo, ove godine još nemamo unosa izvana, makar i dalje ima ospica u okruženju. To je valjda jednostavno sreća, da nitko osjetljiv nije išao u te zemlje i vratio se zaražen", kazao je Bernard Kaić.
Za odbijanje cijepljenja novčane kazne, ali...
Za odbijanje cijepljenja djece iz Programa obveznog cijepljenja predviđene su sankcije, no iz podataka Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva vidljivo je da s padom procijepljenosti pada i broj prijava zbog necijepljenja, te da u konačnici vrlo mali broj roditelja biva kažnjen predviđenom novčanom kaznom.
Ministarstvo je u 2014. zaprimilo 319 prijava, u 2015. njih 207, a u 2016. godini 155, dok je u prvih deset mjeseci lani bilo samo 77 prijava.
Na temelju prikupljenih podataka u liječničkim ordinacijama te dokaza o pozivanju na cijepljenje, sanitarni inspektor izdaje obavezni prekršajni nalog, a kazna iznosi 2000 kuna.