"Mi i dalje insistiramo na tome da Međunarodni sud nije mjerodavan u ovom sporu. Umjereni sam optimist. Stvar je složena, pravno komplicirana i očekujemo odluku, za koju vjerujem da će biti dobra za nas", kaže profesor Vardi.
"Dnevnik" navodi da će u ponedjeljak 26. svibnja početi petodnevna rasprava u Međunarodnom sudu pravde po tužbi Hrvatske protiv SR Jugoslavije za kršenje Konvencije o genocidu i bit će posvećena isključivo pitanjima nadležnosti suda.
"Bit će to prva rasprava u sporu koji je Hrvatska u srpnja 1999. godine pokrenula protiv tadašnje SR Jugoslavije, optužujući je za kršenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida tijekom rata 1991-1995. godine", navodi dr. Varadi.
Preliminarni prigovori Beograda na mjerodavnost suda i prihvatljivost predmeta zasnivaju se na tvrdnjama da SR Jugoslavija u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe nije bila članica UN-a, ni potpisnica Konvencije o genocidu, dodaje on.
"U podnesku Beograda također se ukazuje da su najteži zločini koji se navode u tužbi počinjeni prije 27. travnja 1992. godine, kada je SRJ službeno proglašena", kaže dr. Varadi.
Prema zahtjevu Hrvatske za pokretanje postupka protiv SRJ, vojne, policijske i paravojne snage pod izravnom kontrolom SRJ počinile su genocid napadajući i protjerujući hrvatske građane iz regije Knina, Istočne i Zapadne Slavonije i Dalmacije.
Posljedice tih napada su, navodi novosadski Dnevnik, preko 20 tisuća mrtvih, 55 tisuća ranjenih, uništavanje oko 10 posto kuća, 590 gradova i sela, 1.800 spomenika kulture i 450 katoličkih crkvi.