Za rad na ECMO (extracorporeal membrane oxygenation) aparatima za izvantjelesnu plućnu i srčanu cirkulaciju, nisu osposobljeni liječnici koji rade u županijskim općim bolnicama, tvrdi je dr. Ljiljana Lovrić iz KBC-a Dubrava.
'Taj aparat u rukama doktora koji rade u županijskim općim bolnicama jednostavno ne može biti primjenjiv. Oni će teško naći indikaciju za primjenu tog aparata, odnosno njime se mora znati rukovati. To je izvantjelesni krvotok koji zahtjeva posebno znanje. Bolesnicima se daju visoke doze lijekova protiv zgrušavanja krvi jer kompletan krvotok ide preko aparata i moguće su mnogobrojne komplikacije koje se moraju hitno i stručno rješavati. Oni za to nisu osposobljeni', rekla je dr. Lovrić.
Dodaje kako bolnice te uređaje nisu dobile jer su ih liječnici tražili ili trebali, već kao dio projekta ministarstva, s kojim nitko od njih nije bio upoznat.
>> Ostojić: Zbog štrajka su se povećale liste čekanja
Dr. Lovrić otkrila je i kako od 1. siječnja ove godine KB dubrava svaki mjesec dobiva 100.000 kuna manje. 'Kada smo pitali do kada će to ići, rekli su nam: Do izdržljivosti sustava. Na kraju ćemo imati novaca samo za zbrinjavanje hitnih bolesnika, a sve drugo će biti na čekanju', zaključuje dr. Lovrić.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić rekao je kako je za sada za rad na ECMO uređajima educirano 120 članova medicinskog osoblja, a u prosincu će ih se obučavati još. Tako će se stvoriti nacionalni tim koji će djelovati u cijeloj Hrvatskoj.
Ministar je jučer rekao kako je nabava 35 novih ECMO uređaja, tzv. umjetnih pluća, bila prioritet jer je to najnovija tehnologija koja spašava živote, a opremanjem 22 hrvatske bolnice pružaju se jednake šanse pacijentima diljem Hrvatske.
'Ako zakažu srce ili pluća zbog bilo koje indikacije, to je tehnologija koja spašava život. A indikacije su nevjerojatno široke - prvenstveno pedijatrija, infektologija, transplantacija te kardiologija i kardiokirurgija', rekao je ministar.
Uspješnost metode varira ovisno o indikacijama (od 90 posto u nekim neonatološkim indikacijama do 30 posto u sepsi), a u prosjeku se kreće oko 50 posto - toliki je postotak spašenih bolesnika koji bi inače umrli.
Prvi takav uređaj u KBC Zagreb primijenjen je u kardiokirurškoj indikaciji 1987. godine. Od obnove programa krajem 2008. godine, u KBC-u su učinjene 62 takve procedure uz uspjeh od 50 posto, a ove godine 13. Na KBC-u Zagreb trenutno su u funkciji (na pacijentima ) dva takva uređaja.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook