Događaji koji su obilježili Hrvatsku u 2007.

Slika nije dostupna
Kraj prvog mandata Vlade Ive Sanadera i nakon parlamentarnih izbora dobivanje mandata za sastav nove Vlade, mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, te kontroverze oko početka primjene ZERP-a i na zemlje EU, neki su od najznačajnijih događaja koji su obilježili 2007.

Sredinom prosinca, dvadesetak dana nakon što je HDZ na parlamentarnim izborima 25. studenoga osvojio relativnu većinu od 66 zastupničkih mandata, 10 više od SDP-a, predsjednik Republike Stjepan Mesić Sanaderu je dao mandat i za sastav nove Vlade.

Tako je Ivo Sanader prvi hrvatski premijer koji je nakon
četverogodišnjeg mandata dobio priliku sastaviti i novu hrvatsku
Vladu.

Pregovori o novoj, koalicijskoj Vladi još uvijek traju i njen će
sastav po svemu sudeći biti poznat početkom iduće godine.

A jedno od značajnih pitanja i u tim razgovorima je Zaštićeni
ekološko-ribolovni pojas (ZERP) koji se, prema prošlogodišnjoj odluci Sabora, i za zemlje EU treba početi primjenjivati od 1. siječnja 2008.

Što se taj datum više približavao iz EU, posebno iz Italije i
Slovenije sve su izraženija bila i upozorenja Hrvatskoj da bi, ne nađe li se kompromis oko ZERP-a, mogao biti usporen i otežan proces pregovora, odnosno pristupanja Hrvatske EU.

A činjenica da u 2007. Hrvatska nije zatvorila ni jedno poglavlje pregovora s EU jedna je od težih i za samog premijera Sanadera. 

To nije samo odgovornost Hrvatske, nego i EU i zemalja članica, izjavio je nedavno Sanader koji je pritom posebno apostrofirao Sloveniju koja je, kaže, nekoliko puta blokirala pregovore.

No, ova će godina ostati upamćena i kao godina velikog
vanjskopolitičkog uspjeha - 16. listopada Opća skupština UN-a izabrala je Hrvatsku za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti s dvogodišnjim mandatom koji počinje 1. siječnja 2008. godine.

Na unutarnjopolitičkom planu Vlada je nastavila rješavanje problema umirovljenika i zakonski regulirala povrat duga i za oko 44 tisuće korisnika obiteljske i najviših mirovina, kao i dodatka na mirovinu kako bi se poboljšao materijalni položaj tzv. novih umirovljenika.

Nastavljeni su i radovi na velikim infrastrukturnim projektima -
otvorene su nove dionice autocesta, započeli radovi na uređenju drugih cijevi tunela Mala Kapela i Sveti Rok, radovi na Pelješkom mostu, započeli radovi na plinofikaciji Like i Dalmacije, itd.

U privatizaciji s jedne strane veliki uspjesi, masovan odaziv građana na javnu ponudu dionica HT-a, prodaja 7 posto dionica Ine sadašnjim i bivšim zaposlenicima te kompanije, privatizacija velikih sustava kao što su sisačka i splitska Željezara, šibenski TLM, ali i dvije velike afere - KIM i Maestro.

Korupcijski skandal i uhićenje trojice potpredsjednika HFP-a bio je povod i saborskoj raspravi o radu Vlade i to na prijedlog 33
zastupnika HNS-a i SDP-a da se Vladi izglasa nepovjerenje zbog stanja u HFP-u.

Pod 'povećalom' Sabora našla su se i dvojica Sanaderovih ministara - ministar gospodarstva Branko Vukelić čiju je smjenu SDP tražio zbog afere Brodosplit, te ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin zbog čije je izjave o "praćenju servera" i stavljanju videosnimki na YouTube SDP zatražio osnivanje istražnog povjerenstva.

I sam početak 2007., zadnje godine mandata prve Sanaderove Vlade obilježilo je nekoliko afera - ručni sat, slučaj Cigelj, donošenje i brzo povlačenje tzv. "rukometnog zakona", a i godina završava aferom lov i objavom fotografija lova na kojima su i ministar Kirin i haaški optuženik Mladen Markač.

Statistika pak pokazuje da je Vlada premijera Sanadera u 2007.
održala 65 sjednica, a u četiri godine mandata članovi Vlade
'odradili' su 276 sjednica.

Tko će od sadašnjih Sanaderovih ministara sjediti i u novoj,
koalicijskoj Vladi znat će se početkom 2008. kada će se konstituirati i novi saziv Hrvatskog sabora pred kojega će Sanader izići sa sastavom i programom svoje nove Vlade.

Povezane teme