Uz imena žrtava evidentirana za potrebe hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije, kaznena prijava sadrži i imena 22 ubijene i nestale osobe koje su u Bogdanovcima prikupili Documentini istraživači koji rade na dokumentiranju ljudskih gubitaka u Hrvatskoj od 1991. do 1995.
Kaznena prijava podnosi se na godišnjicu pada Bogdanovaca, 10. studenoga 1991., kada je i Vukovar u potpunosti blokiran, rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič. "Iako su ratni zločini u Bogdanovcima dokumentirani za potrebe postupka povodom tužbe Republike Hrvatske za genocid protiv Jugoslavije, a kasnije Srbije, pred Međunarodnim sudom pravde za ove zločine DORH još uvijek nije podigao optužnicu niti je za procesuiranje odgovornih za zločine ustupilo dokaze Republici Srbiji", naglasila je Teršelič.
Ustvrdila je da se već tada spominje smrt i nestanak najmanje 84 osobe, dok su kasnija istraživanja potvrđivala veći broj ubijenih i nestalih civila, pa nije jasno zašto nakon podnošenja tužbe ne slijedi optužnica DORH-a. Documenta je upoznata s još nekim imenima nestalih i ubijenih, kazala je Teršelič, zbog čega su se odlučili na podnošenje prijave. Izrazila je nadanje da će DORH poduzeti neophodne korake, okončati istragu i podići optužnicu.
Zastoj u regionalnoj suradnji za procesuiranje ratnih zločina
Teršelič poručuje da DORH može ići i drugim putem, a to je predavanje informacija i dokaza Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije. "To je mogući put jer je riječ o jedinicama JNA-a i srpskim paravojnim jedinicama, s razlogom pretpostavljamo da bi se počinitelji zločina mogli nalaziti u Srbiji", istaknula je.
Teršelič je kazala i da je ove godine došlo do zastoja u regionalnoj suradnji za procesuiranje ratnih zločina ustvrdivši kako se nisu održali Brijunski susreti tužitelja o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Dodala je kako su nastale poteškoće u regionalnom procesuiranju ratnih zločina, ali i u suradnji na utvrđivanju činjenica za sudbinu nestalih.
"Postupci protiv zločina koji se vode, nekada doprinesu u iznošenju informacija o sudbini nestalih. Bilo bi od velike pomoći kada bi institucije učinile što mogu kako bi se utvrdile činjenice o sudbini ubijenih i nestalih", rekla je Teršelič, podsjetivši da Hrvatska od 2007. nije ratificirala Konvenciju o rješavanju i pravima nestalih osoba. (Hina)