Nakon što se prošloga vikenda u parku s dvojicom vršnjaka nadrogirao udisanjem plina za punjenje upaljača, umro je Zagrepčanin u četrnaestoj godini.
Vijest je to koja je šokirala Hrvatsku, jer da umiru narkomani u dvadesetima i tridesetima od predoziranja - na to smo već naviknuli, ali da u parku od plina za upaljač umiru puškoškolci, na to ćemo se, po svemu sudeći, tek morati navikavati, piše Slobodna Dalmacija.
Ubila ga je, kažu, dosada i znatiželja, koji su potaknuli dječaka da na kiosku kupi bočicu s plinom koja stoji desetak kuna.
No sociologinja Anite Ćudine, predsjednica splitskog Crvenog križa, koja je godinama bila na čelu Zavoda za bolesti ovisnosti, mladih koji snifaju nema samo u Zagrebu.
"Na edukacijama o temi ovisnosti kod mladih, nastavnici splitskih osnovnih i srednjih škola su nam govorili kako mladi često govore o 'gonganju'. Nastavnici su u početku mislili kako gonganje znači ljubljenje, ali nažalost značenje je bitno drukčije i opasnije", kaže Ćudina, koja se u praksi naslušala puno priča roditelja koji su nalazili ljepilo na odjeći djece.
"Mladi snifaju sve što stignu: od benzina do mamina laka za nokte. Udišu vodootporne flomastere, nove udžbenike, sve što stignu ... Naprosto, to im je najjeftinije i najdostupnije, a primarna prevencija je potpuno zakazala", kaže Ćudina.
Psihijatar dr. Robert Torre tvrdi da se mladi sniferi regrutiraju među dječacima od 12 do 17 godina.
Najčešće snifaju ljepila, i to 'neostik' i 'metapren'. Ta ljepila su legalna, jeftina i njihova kupnja ne pobuđuje pažnju prodavača.
"Snifanje bi bila samo glupa mladenačka zabava da sva ta otapala nisu u doslovnom smislu otrovi za organizam, osobito za mozak. Naime, udahnuta hlapljiva otapala, po resorpciji u plućima, krvotokom dolaze do moždanog tkiva koje doslovce razaraju", tvrdi Torre.