Zabrinjavajući su podaci koji govore kako djeca i mladi i do 12 sati na dan igraju igrice, izlaze samo po hranu i zapravo pola svog života provode pred računalima.
I u ovom trenutku, neka osoba u nekom kutu svijeta mahnito stišće gumbiće i upravlja virtualnim svijetom. S prosjekom od pet sati na dan zauzima mjesto u statistici ovisnika o igricama.
'Možemo je svakako usporediti s kockanjem jer imamo isti model: ponavljajuće ponašanje i gubitak kontrole,' rekla je psihijatrica dr. Mirjana Orban. Šarenilo žetona iz stvarnog je svijeta prešlo na konzole. Čak je i legendarni filmski mafijaš Don Vito Corleone, dobio svoje mjesto u virtualnom svijetu. No, Kum ipak nije za svakoga.
'Na svakoj igrici piše preporučena dob za igrače tako da ako se radi o igrici koja na sebi ima oznaku 18+, uvijek upozorimo roditelje da ta igrica nije za djecu i da ima malo veću razinu nasilja,' rekla je Lana Šoštarić, voditeljica marketinga.
I u ovom trenutku, neka osoba u nekom kutu svijeta mahnito stišće gumbiće i upravlja virtualnim svijetom Uz nasilje ili bez njega, dobra i zanimljiva igrica, lakše stvara ovisnost. Munjevitom brzinom zaboravljaju se škola, posao, prijatelji. Osim psiholoških, javljaju se i fizičke posljedice. 'Smetnje budnosti i spavanja, razdražljivost, čak zaboravimo i jesti pa imamo smetnje prehrane,' dodaje dr. Orban.
Stručnjaci upozoravaju kako se igranjem igrica od sumraka do zore gubi dodir sa stvarnim svijetom, a jedna od 4.000 osoba doživi epileptični napadaj za vrijeme igranja.
'To nije vezano samo uz igrice gledanje televizije, filma, bilo kakvog dužeg izlaganja televiziji, monitoru na poslu, može izazvati epileptični napad ukoliko se radi o čovjeku koji boluje od te bolesti,' rekla je Šoštarić.
Recept za odvikavanje postoji, kažu stručnjaci, pronaći druge aktivnosti koje pružaju jednaku dozu zadovoljstva kao i život u virtualnom svijetu.