Trakice i igle već godinama su svakodnevica Splićanke Vesne. Pred kamerama izmjerila je svoj trenutačni šećer - 6. Zadovoljna je, kaže, iako je gornja granica 6,5.
Granica koju mnogi prijeđu, a da ni ne znaju. Vesna je povišeni šećer otkrila na jednoj akciji. Do tada ništa nije osjetila.
"Ništa, apsolutno ništa. Šećer nažalost ne boli dok ne bude prekasno", kaže.
Povišeni šećer može se držati pod kontrolom, a jedan od načina je i rekreacija.
"Osnovni princip kod dijabetesa je da se vodi računa o količini i načinu prehrane. Dakle, ne uzimati previše ugljikohidrata. I druga stvar je da treba taj šećer u krvi potrošiti tjelesnom aktivnošću i to je ovo što mi ovdje sad radimo", kaže Slavko iz Slavonskog Broda dok hoda Sljemenom.
Ono što povećava rizik od oboljenja jest sjedilački način života i loša prehrana.
Povišen šećer u Hrvatskoj ima gotovo svaka deseta osoba
Zrinka Mach iz Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kaže kako je velik problem da postoji oko 40 posto osoba koje ni ne znaju da imaju šećer.
"Ukupno, broj bi bio oko 450 tisuća oboljelih u Hrvatskoj. Dakle, pričamo o gotovo svako desetoj osobi.", kaže Mach.
Simptoma ne mora biti, a na znakove koji bi trebali upaliti alarm mnogi često odmahuju rukom.
"Kada osoba pojačano žeđa, pojačano mokri, počne se po noći dizati mokriti, to su znakovi da ima povećan šećer", pojašnjava Tomislav Bulum , specijalist interne medicine i dijabetolog.
Prema najnovijim podacima, prošle godine preminulo je gotovo 2.000 ljudi više nego 2016. Najčešći uzrok smrti su bolesti krvožilnog sustva. Primjerice, srčani udari. A veliki skok bilježi i šećerna bolest. Broj umrlih od te bolesti u godinu dana porastao je za čak 23 posto.
"Velik broj pacijenata koji dobiju srčani udar, koji dobiju moždani udar tek tad u bolnici kada dobiju srčani udar se otkrije dijabetes. Znači, njima je dijabetes u podlozi nastao i on je rezultirao kardiovaskularnim ishodom.", kaže dr. Bulum.
Najbolja prevencija je briga o sebi
Tihi ubojica osim života, odnese i dobar dio budžeta za liječenje dijabetesa. Više od 80 posto tog novca odlazi na liječenje komplikacija do kojih dođe kada se bolest razvije. Ministar kaže - odgovornost je na svima.
"Na administraciji - poboljšati se. Ali prvenstveno, svaki pacijent sebi bi trebao dati malo više truda u prevenciji bolesti", kaže ministar Milan Kujundžić.
A najbolja je prevencija voditi računa o sebi. I tu i tamo izmjeriti šećer.