Mještani istarske Šijane poveselili su se da će nakon desetljeća buke teških strojeva, detonacija i čestih oblaka prašine konačno doći mir. Eksploatacija postojećeg kamenoloma Vidrijan trebala bi biti okončana za šest godina.
No investitor je uletio s novom idejom. Traži otvaranje novog eksploatacijskog polja koje bi, kako kažu, trebalo biti još bliže njihovim domovima.
Ekipi rubrike Poziv zavapili su uznemireni mještani. "Živimo uz kamenolom, on je naš prvi susjed. Sada nam planiraju otvoriti još jedan Vidrijan, udaljen svega nekoliko metara od prvih kuća. Svi prebacuju odgovornost jedni na druge, molim Vas dođite i vidite o čemu se radi", poručili su.
Susjed iz pakla. Tako mještani istarske Šijane nazivaju kamenolom uz čiji bok žive posljednjih desetljeća. Sada su odlučili reći dosta.
"Tu su vječita miniranja, nama je pukla kuća, štala, sve nam je popucalo. Mi kad smo tražili od njih da nam objasne zašto su tako jaka miniranja, oni su rekli da su nam popucale kuće od aviona", ispričao je Doriano Krizmanić.
Uz novo eksploatacijsko polje, svega 204 metara od prvih objekata, vršit će se eksploatacija i detonacije naredne 32 godine. Na kućama koje desetljećima apsorbiraju detonacije promjene su itekako vidljive.
Čini se kako su negodovanjem zatečeni u kamenolomu. "Mi smo malo iznenađeni, mi smo o tome saznali iz medija, da se vodi jedna negativna kampanja, da se ljude poziva na nekakvu peticiju, na nekakvu pobunu", rekao je predstavnik kamenoloma.
Uvjeravaju kako je rad kamenoloma, postojećeg, ali i planiranog - u skladu sa zakonom.
Ipak, iz Grada Pule i mjesnog odbora poručuju da su protiv širenja kamenoloma. Ali, druga politika vodi se na razini županije. Za razliku od Pule, oni imaju drugačiju viziju razvoja biznisa s kamenolomima.
Dok se s njihovom sudbinom svi loptaju - mještani koji svakodnevno žive uz susjeda iz pakla nadaju se da mir neće čekati naredna tri desetljeća.
Galerija
Postoji li rješenje?
O (su)životu s kamenolomom je reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao s profesorom Ivom Galićem s Rudarskog Geološkog fakulteta.
Kako kaže Galić, postoje tehnička rješenja kojima bi se mogao smanjiti utjecaj miniranja i buke.
Iako nije točno propisano na kojoj udaljenosti mora biti kamenolom od objekata, Galić kaže da se mora utvrditi bezopasna zona, a to je najčešće na udaljenosti od oko 500 metara.
Grad ne želi kamenolom, a županija ga želi. Galić je pojasnio da veće pravo ima prostorni plan županije, no i da grad i županija trebaju biti usklađeni.
"Nikada oni ne bi trebali biti neusklađeni. Međutim, imamo brojne kamenolome koji su nasljeđeni iz bivše države, kada su bile drugačije regulative", rekao je.
Smatra da je potrebno napraviti bolji plan izgradnje kamenoloma u cijeloj zemlji.
"Ovim ljudima savjetujem da postignu kompromis s investitorom", zaključio je Galić.
Svoju priču možete poslati i na stranici na Facebooku ili putem web-forme.
Više detalja pogledajte u videoprilogu Dnevnika Nove TV.
This browser does not support the video element.