Nepravomoćna presuda nosi i kvalifikaciju udruženog zločinačkog pothvata pod vodstvom Franje Tuđmana i Gojka Šuška. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude Haškog suda, bio je osnivanje hrvatskog entiteta u BiH koji bi se naknadno pripojio Hrvatskoj ili postao samostalna država najtješnje vezana uz Hrvatsku. U presudi je sukob okarakteriziran kao međunarodni - drugim riječima, da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH.
Raspravu pred žalbenim vijećem Haškog suda možete pratiti OVDJE.
Iz Den Haaga se za Dnevnik Nove TV javila urednica vanjske politike Ivana Petrović.
"Puno je argumenata. Recimo za generala Praljka čak je 55 žalbenih osnova, ali u 1. stupnju je presuđen vrlo ekstenzivan oblik, tzv. 2 stupanj udruženog zločinačkog pothvata za Herceg-Bosnu, unutar kojeg se nalazi još nekoliko manjih. I obrane će obarati generalno udruženi zločinački pothvat, obarat će, naravno, involviranje hrvatskog političkog vodstva u tzv. pothvat, obarat će okupaciju i obarat će naravno, agresiju, odnosno međunarodni sukob, što nije ništa drugo nego agresija. To bi nekako bilo ugrubo. Podsjetit ću još jednom, tijekom prvostupanjske presude Jean-Claude Antonetti, predsjedavajući sudac raspravnog vijeća ICTY-ja, imao je suprotstavljeno mišljenje drugoj dvojici kolega i rekao zapravo da Herceg-Bosna nije bila nikakav udruženi zločinački pothvat. Ono što se dogodilo u prvom stupnju jest da je Vijeće samo potvrdilo optužnicu Carle del Ponte, prema kojoj je hrvatska zajednica Herceg-Bosna jedna paratvorevina nastala 18. studenog 1991., a nakon toga je postala i Hrvatska Republika Herceg-Bosna 1993. godine, koja nikad nije tražila međunarodno priznanje. To je jedna notorna laž, hrvatska zajednica Herceg-Bosna jest nastala dan nakon pada Vukovara, kada je nastao kompletan slom, kada su srpske snage napredovale prema zapadnoj granici, kada je Franjo Tuđman molio za međunarodno priznanje, kada je Alija Izetbegović naokolo, po zemljama članicama tadašnje Europske zajednice lobirao da se Hrvatska ne prizna i paktirao sa Slobodanom Miloševićem. A Hrvatska Republika Herceg-Bosna je nastala zapravo kao koncept međunarodne zajednice, jer je u tom trenutku na stolu bio Owen-Stoltenbergov plan o BiH kao federaciji triju republika. Dakle, sve što je navedeno je zapravo laž, i to će biti vrlo lako oboriti, ali pitanje je kako će se Vijeće postaviti. Što se tiče tužitelja, oni naravno neće ništa osporavati, oni osporavaju prvostupanjsku presudu i traže više kazne, traže 3. još ekstenzivniji stupanj udruženog zločinačkog pothvata i kažu da sud nije dobro primijenio pravo jer nije također kvalificirao njihove zločine koji bi eventualno proizašli iz činjenja udruženog zločinačkog pothvata. To smo već vidjeli u Oluji, male su šanse da to prođe, to ovdje metaforički zovemo zločin zle misli".
Osim pravne, ovaj megaproces ima i političku težinu.
"Ako provomoćno prođe ovaj oblik udruženog zločinačkog pothvata Hrvatska bi mogla snositi velike posljedice. Najprije ratnu odštetu i povijesnu stigmu agresora. BiH, tj. Bošnjaci bi u tom slučaju aktivirali 1600 optužnica koje samo čekaju da ovdje prođe udruženi zločinački pothvat. Svaka presuda Haškog tribunala ima i neku političku reperkusiju. Udruženi zločinački pothvat, odnosno jedna nestvarana sliak rata u BiH koju je ovaj sud trebao iskreirati je počela odmah na početku mandata ovog suda kada su pozvali braću Kupreškić, pa potom Daria Kordića, Marija Čerkeza i Tihomira Blaškića, pa Zlatka Aleksovskog, pa na kraju, nakon što je Kordić presuđen, je podignuta i ova optužnica. Meni je jasno da Hrvatska to možda nije razumjela 1994. i 1995., ali mi nije jasno da to ne razumije u novije doba. Ne bi me čudilo da ovo pravomoćno završi na način da se u dijelovima presuda dokine i da se vrati na ponovno postupanje, jer previše je tu nejasnoća", izvijestila je iz Den Haaga Ivana Petrović.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr