Davorin Rudolf tvrdi da će se Pelješki most graditi na hrvatskom teritoriju podalje od mjesta razgraničenja s BiH.
"Crta sredine ne zalazi u morsko ili podmorsko područje ispod mosta. Nije ni u neposrednoj blizini mosta. Tvrdnja bošnjačkih čelnika da Hrvatska ne može započeti gradnju mosta jer još nije utvrđena granica, prema tome, nije utemeljena“, rekao je akademik Rudolf.
On je pritom podsjetio kako je crta na moru povučena sporazumom između predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i BiH Alije Izetbegovića, te da su u međuvremenu vlasti u Zagrebu ispoštovale zahtjev Sarajeva oko dimenzija budućeg mosta.
„Hrvatska i Bosna i Hercegovina morale su se složiti samo u jednom pitanju: hoće li Pelješki most biti dovoljno visok i s dovoljnim širokim prolazom, tj. plovnim putem, da brodovi mogu sigurno uplovljavati i isplovljavati u Neum i iz Neuma. Ministarstvo prometa i veza je dio Vijeća ministara BiH, službeno izražava stajališta Vijeća ministara, očitovalo se u ime Vijeća ministara. Za Vladu Hrvatske to je bilo dovoljno““, dodao je hrvatski stručnjak.
Naveo je kako je posve sigurno da veliki kruzeri, tankeri ili nosači zrakoplova ne mogu uploviti u Neumski zaljev.
Zahtjeve bošnjačkih političara koji traže novo razgraničenje na moru, pristup otvorenom moru, uspostavljanje koridora nazvao je 'slovenskim rukopisom'. Pojasnio je kako su ti zahtjevi nerazboriti jer brodovi iz BiH mogu koristiti cijeli hrvatski plovni put.
„Hrvatska javnost je, međutim, ogorčena nastojanjima bošnjačkih lidera da stopiraju gradnju mosta. Naš dojam je da se Bošnjaci inate i pokazuju mišiće prema građanima Hrvatske koji smatraju BiH svojim najbližim, prijateljskim, prisnim susjedstvom“, dodao je akademik.
On je odbacio tvrdnje da Hrvatska osporava BiH status pomorske zemlje. „BiH je pomorska zemlja i mi u Hrvatskoj tu činjenicu nedvojbeno poštujemo. Nikada nitko u Hrvatskoj nije službeno izjavio da će Hrvatska na bilo koji način ograničavati ili otežavati prolazak brodova koji plove u Neum i iz Neuma“, dodao je.
Akademik Davorin Rudolf posebno je kritizirao politiku najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) zbog nesnošljivosti prema Hrvatskoj, ali napose prema Hrvatima u BiH kao konstitutivnom narodu. Po njemu takva politika dugoročno vodi u nestanak države BiH kakvu danas poznajemo. (Hina)