Ovogodišnji Dani medijske pismenosti uključit će više od 180 događanja u više od 60 hrvatskih gradova i mjesta u suradnji s brojnim knjižnicama, vrtićima, školama, fakultetima, kinima, medijima i udrugama te kulturnim institucijama iz cijele Hrvatske.
Među novostima ovogodišnjih Dana medijske pismenosti izdvaja se filmsko-obrazovni program koji će se provoditi u nezavisnim kinima u 12 hrvatskih gradova. ''Veliki problem današnjice neprimjereni su sadržaji u medijima i na društvenim mrežama, govor mržnje i razne manipulacije kojima smo okruženi na dnevnoj bazi, a jedina vještina kojom se možemo boriti protiv ovog zaista velikog problema medijska je pismenost koja je postala jedna od najvažnijih kompetencija za život u 21. stoljeću.
Upravo će stoga medijska pismenost biti jedna od značajnijih tema hrvatskog predsjedanja Vijeća Europske unije 2020. godine. U Dane medijske pismenosti uključeni su i mnogi mediji i knjižnice, a upravo su to mjesta na kojima se mogu provoditi razni projekti, seminari ili radionice medijske pismenosti i to ne samo za djecu i mlade već i za starije građane, kojima je nužna pomoć društva za snalaženje u informatičkom i digitalnom prostoru bez kojeg je danas nemoguće živjeti'', kazala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
''U sklopu kurikularne reforme, koja će se od jeseni primjenjivati u svim školama U Hrvatskoj, medijska se pismenost obrađuje u niz nastavnih predmeta i međupredmetnih tema. Ono što je izuzetno važno, a i sama reforma na to stavlja naglasak, to je kritičko mišljenje. Medijska je pismenost ključna u borbi protiv lažnih vijesti na društvenim mrežama, u medijima i šire”, izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Roditelje zabrinjava YouTube
Medijska je pismenost jedna od najvažnijih životnih vještina 21. stoljeća, a ključna je i za donošenje informacija koje dobivamo digitalnim putem. Obzirom na to da smo svakodnevno izloženi velikom broju raznovrsnih informacija, medijska pismenost pomaže da se ljudi bolje snalaze u ''moru'' lažnih vijesti, manipulacija i govora mržnje. Posebno je važna za djecu koja sve ranije počinju koristiti medije.
Agencija IPSOS Plus je za UNICEF i Agenciju za eleketroničke medije provela istraživajnje o važnosti povećanja stupnja medijske pismenosti, a rezultati su pokazali da tek trećina roditelja rijetko ili nikada ne razgovara s djecom o medijima. Gotovo svako četvrto dijete, odnosno mlada osoba, osobno je doživjelo nasilje i govor mržnje na društvenim mrežama.
Nešto manje od polovine roditelja brine se zbog korištenja YouTubea, a najviše ih zabrinjava laka dostupnost nasilnih i za djecu neprimjerenih sadržaja, neoznačavanje dobno neprimjerenih sadržaja i korištenje YouTubea za širenje govora mržnje. Kao najvažnije aspekte medijske pismenosti građani ističu zaštitu privatnosti i osobnih podataka na internetu, prepoznavanje lažnih vijesti i dezinformacija, provjeravanje izvora informacija te uvažavanje i poštovanje drugih ljudi, njihovih mišljenja i stavova.