Hrvatske su vlasti vrlo brzo nakon početka tzv. 'balvan revolucije' donijele zakone o pomilovanju i oprostu za kaznena dijela počinjena tijekom Domovinskog rata i oni su se odmah počeli i primjenjivati, posvjedočio je bivši pomoćnik ministra pravosuđa zadužen za kazneno pravo i tajnik u Državnoj komisiji za pomilovanja Tomislav Penić. U postupku protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, optuženim za zločine počinjene u 'Oluji', Penić je dao iskaz u svojstvu svjedoka obrane generala Markača i on je posljednji svjedok obrane u ovom predmetu.
>> Topnički dnevnici posvađali Vladu i Gotovinin odvjetnički tim
'Hrvatska vlada i javnost su, u vrijeme ratne agresije, kada je pitanje zločina bilo vrlo osjetljivo, u onim okolnostima učinili jedan ogroman korak. To su bili dobri zakoni', rekao je Penić tijekom glavnog ispitivanja, ističući da je 'bilo teško opraštati kada je Hrvatska gorjela'. To je, međutim, kako je rekao, bila 'temeljna pretpostavka da Hrvatska ide dalje'. 'Oprost se trebao dogoditi jer se ne bi dogodio mir', kazao je Penić. Objasnio je da se 'ti se zakoni nisu odnosili samo na najteža kaznena djela'. Odgovarajući na pitanje vezano uz poziv predsjednika Franje Tuđmana, upućenog pobunjenim Srbima 4. kolovoza 1995, prvog dana 'Oluje', da će im se zajamčiti amnestija ukoliko predaju oružje, Penić je ustvrdio da je 'to bio kontinuitet već od prije'.
'Taj se proces već događao', kazao je svjedok, uz primjedbu da se 'jedino nije moglo prijeći preko ratnog zločina'. Kazao je, međutim, da je nakon 'Oluje' vlast smanjivala broj zločina, pa i onih najtežih. Penić je iznio uvjerenost da se to radilo pod 'pritiskom međunarodne zajednice'. (Hina)