Prosvjedi protiv međunarodnog sporazuma počeli su u 14 sati u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i još nekoliko gradova. Ukupno je prosvjedovalo nekoliko desetaka do 100-tinjak osoba - 30-ak u Zagrebu, 20-ak u Osijeku, samo 4 u Rijeci...Ovo je drugi po redu prosvjed protiv spomenutog antipiratskog zakona u Hrvatskoj.
Stavljanje sporazuma na led, potezi Europske komisije i pomirljive izjave predsjednika Josipovića uspjeli su malo umiriti građane. Oni koji su došli na prosvjed poručuju da i dalje pozorno prate razvoj događaja i spremni su u bilo kojem trenutku ponovno izaći na ulicu u većem broju.
>> Josipović odgovorio Anonymousima: Piratstvo je potrebno onemogućiti
Danas je na pitanje je li promijenio mišljenje o Anonymousima, predsjednik Josipović odgovorio da je oko svega 'bilo i nekih nekorektnih interpretacija' istaknuvši kako je njegova poruka - čuvajmo prava drugih ali to se odnosi i na slobode na internetu. 'Ja se apsolutno zalažem za zaštitu autorskih prava ali, naravno, i internetske slobode moraju postojati, pa i moj post na facebooku uvažava te dvije komponente', kazao je te dodao kako s prijateljima na facebooku raspravlja i o tim pitanjima. Predsjednik Josipović ponovio je i da će o svemu organizirati i raspravu na internetu.
Dodajmo i da su protivnici ACTA-e u Hrvatskoj rušili stranice njegova Ureda, ali i Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Slab odaziv i u Europi
Više tisuća ljudi prosvjedovalo je u subotu u Europi, ponajviše u Njemačkoj i Austriji, protiv međunarodnog sporazuma o regulaciji intelektualnog vlasništva na internetu, ocjenjujući da se radi o 'napadu na slobode'. Protiv ACTA-e je prosvjedovalo više od 4000 Nijemaca i 3000 Austrijanaca, a u Parizu se okupilo oko 650 protivnika tog sporazuma. U odnosu na prve prosvjede održane 11. veljače, bio je vidljiv pad broja prosvjednika, ocjenjuju agencije.
U Njemačkoj su prosvjedi održani u Muenchenu, Berlinu, Hamburgu, Koelnu i Leipzigu. U Austriji se prosvjed održao u Beču uz poruku 'ACTA ad acta'. Ispred parlamenta, Austrijanci su pozivali Zelene, Piratsku stranku i Mlade socijaliste da se usprotive tom sporazumu. Pariz se također pridružio prosvjedima uz skandiranje da 'ACTA neće proći', te da 'kulturu i slobodu treba dijeliti'. I nekoliko manjih francuskih gradova pridružilo se prosvjedima protiv ACTA-e. Njemačka, Poljska, Češka, Bugarska i Latvija su zamrznule proces ratifikacije sporazuma.
ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement) je međunarodni trgovinski sporazum protiv krivotvorenja, koji je izazvao brojne prosvjede u svijetu zbog straha da bi se pod krinkom zaštite autorskih prava mogla ugroziti sloboda i pravo na internet. Vijeće EU-a je u prosincu prošle godine jednoglasno prihvatilo ACTA i ovlastilo zemlje članice da ga potpišu. Krajem siječnja u Tokiju potpis na ACTA stavile su 22 zemlje članice.
Više zemalja Europske unije zaustavilo je proces ratifikacije toga sporazuma dok se ne razjasni koji je njegov stvarni domet. Ni unutar Europske komisije nema potpune suglasnosti o njegovu stvarnom značenju i dometima. (T.Š./Hina)