Prema podacima DZS-a, manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio je 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a. Usporedbe radi, godinu ranije deficit opće države bio je na razini od 18,1 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a, a javni je dug iznosio 284,2 milijardi kuna, tj. 86,5 posto BDP-a.
Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
"Javni dug na razini 86,7 posto BDP-a temeljni je strukturni problem koji se mora u srednjem roku smanjiti kako bi se izbjegao tzv. 'grčki scenarij'", kazao je Novotny.
Napominje kako je poznato da ako javni dug pređe granicu od 60 posto BDP-a da ima izrazito negativan utjecaj na ekonomske aktivnosti i perspektive ekonomskog rasta, odnosno stvaranja novih radnih mjesta.
Javni dug u Hrvatskoj, kako je rekao, ima svoj izvorište u prekomjernim javnim ulaganjima u inafrastrukturu, koja su financirana zaduživanjem vladinog sektora te kontinuiranom stvaranjem proračunskih manjkova u proteklih 15-tak godina.
Novotny ističe kako "razina javnog duga predstavlja 'grudu snijega' koja će se u idućim godinama povećavati ako se strukturnim reformama ne otklone izvorišta stvaranja manjkova (socijalni sektor) i ne privatiziraju velika državna poduzeća koja su najviše zadužena". "Ako se to ne dogodi u kratkom roku, Hrvatskoj prijeti dugogodišnja ekonomska stagnacija", poručio je.
Također je istaknuo i da Vlada mora težiti tzv. 'nultom' deficitu, odnosno stvaranju viškova u idućim godinama zbog smanjivanja javnog duga i otvaranja prostora za privatne investicije.
Visina konsolidiranog deficita opće države od 3,2 posto u prošloj godini je nešto niža, što znači da se stvaranje manjkova usporava, navodi Novotny. Međutim, ističe kako "i dalje ostaju neriješeni strukturni problemi koji godinama generiraju deficite i vrše pritisak na povećavanje duga".
Drugim riječima, "deficiti se smanjuju, ali to smanjene neće biti dovoljno za izlazak ekonomije iz depresije", kazao je Novotny.
Grčić: Vladi su ostavljeni dobri temelji
Saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić u četvrtak je izjavio kako najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o deficitu i dugu u 2015. pokazuju da su novoj Vladi ostavljeni dobri temelji, a ako se potrude i riješe međustranačkih trzavica i sukoba, postoji velika vjerojatnost da Hrvatska već u ovoj godini potpuno zadovolji Maastrichtske kriterije.
Podatak o deficitu i javnom dugu zapravo je u skladu s najavama koje je već dala prošla Vlada, izjavio je Grčić novinarima, podsjetivši da je još bivši ministar financija Boris Lalovac najavio da će deficit biti bitno manji nego u godini prije.
Podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj, predstavljenog u četvrtak u DZS-u, pokazuju da je manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a, pokazuju. Usporedbe radi, manjak opće države za 2014. godinu iznosio je 18,1 milijardu kuna ili 5,5 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2014. bio 284,2 milijardi kuna, odnosno 86,5 posto BDP-a, pokazuju revidirani podaci DZS-a.
"Ja ću podsjetiti da su očekivanja i projekcije (deficita) bile na 5,6 posto. Prema tome, ogroman napredak je napravljen u 2015., a isto tako je važno da je skoro zaustavljen rast udjela javnog duga u BDP-u. Dakle, javni dug je rastao, ali udjel u BDP-u, zahvaljujući rastu BDP-a, gotovo je ostao isti, što je po prvi put uopće u ovom vremenu ekonomske krize, zadnjih šest, sedam godina da imamo takvu situaciju", rekao je Grčić.
Ustvrdio je da su to konkretni rezultati, prije svega ostvarenog gospodarskog rasta BDP-a u 2015., koji je također bio veći od očekivanja. "Sjetite se, 0,5 posto je bila projekcija za 2015., mi smo ostvarili 1,6 posto rasta. To su sve parametri koji ukazuju da smo ostvarili veliki rezultat i primakli Hrvatsku kriterijima iz Maastrichta, što je važno za daljnji razvoj, bar kada je riječ o deficitu", poručio je.
Na izvješću o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
Grčić je dodao da se očekuje nastavak trenda smanjivanja deficita. "Ali, za to trebamo stabilnost Vlade, trebamo daljnje mjere koje će ići u smjeru provedbe reformi i za to trebamo dodatne napore za poticanje gospodarstva, sve ono što smo mi u svom mandatu itekako činili", istaknuo je Grčić.
Podsjetio je pritom na porezna rasterećenja, porast osobne potrošnje, povećanje investicija, oporavak graditeljstva, "provedene reforme u mnogim segmentima, iako ne do kraja, i ne sve". "Sve je jasnije da smo mi bili jedna stabilna i produktivna Vlada", kazao je.
Istaknuo je i kako ovaj rezultat koji je postignut u prošloj godini "nevjerojatno važan" za odnos Hrvatske sa EK u okviru tzv. makroekonomskih neravnoteža. "Podatak o 3,2 posto BDP-a deficita u 2015. je nadomak onog kriterija o manje od 3 posto, koji je ključni kriterij koji se od nas traži. Ovoj novoj Vladi smo ostavili itekako dobre temelje, a ukoliko se zaista potrude i ako se riješe ovih međustranačkih, unutarnjih trzavica i sukoba, postoji velika vjerojatnost da Hrvatska već u ovoj godini potpuno zadovolji kriterije prema EK", istaknuo je Grčić.
Naveo je i da je 2015. prva godina nakon svih godina krize u kojoj je ostvaren primarni suficit i to ne samo na razini centralnog proračuna, nego i na razini opće države. Hrvatska je u 2015. zabilježila primarni suficit opće države od 1,22 milijardi kuna ili 0,36 posto BDP-a.
"To je dobra vijest i to je prije svega rezultat gospodarskog rasta i povećanja prihodne strane proračuna i na centralnoj i na lokalnoj razini. S druge strane, to je i usporeni rast kamata, koje su porasle svega 400 milijuna kuna, što je manje nego u prethodnim godinama", rekao je. Po podacima DZS-a, trošak kamata lani je iznosio 11,93 milijarde kuna, što je 460 milijuna više nego 2014. godine.
Dug za vrijeme bivše vlade rastao između 70 i 75 mlrd kuna
Što se tiče javnog duga, napomenuo je da priča o tome da je prošla Vlada napravila 100 milijardi kuna novog javnog duga nije istinita. "To moramo ponavljati radi istine", kazao je. Naveo je da je u mandatu vlade koja je bila na vlasti od 2008. do 2011. taj dug narastao 93 milijarde kuna.
"U našem mandatu taj je dug rastao je manje, između 70 i 75 milijardi kuna. Vidi se taj trend usporavanja javnog duga, zahvaljujući štednji i reformama koje smo postigli. Deficit koji smo zatekli na kraju 2011. bio je čak 7,5 posto BDP-a. Užas! Mi smo ga danas sveli na 3,2 posto. Praktički, kažem, na kriterij iz Maastrichta od 3 posto", naveo je Grčić.
Ustvrdio je da je prošla Vlada napravili ogroman pomak. "I zato smo vrlo kritični i pomno ćemo pratiti ono što radi nova Vlada. Očekujemo da će taj dobar trend nastaviti. A za to treba raditi puno brže, puno efikasnije, puno ozbiljnije, jer i sami ste svjedoci da nova Vlada ima puno problema", kazao je.
Na novinarski upit da komentira 10 glavnih nacionalnih reformi koje se spominju u medijima, Grčić je rekao kako je riječ o nekim reformama koje nisu još do kraja dovršene kao i nekim novim koje se spominju za iduće razdoblje.
"Mogu samo očekivati da će se ova Vlada uhvatiti posla i da će te reforme nastaviti raditi na onaj način na koji smo mi to započeli, posebno kod parafiskalnih nameta", rekao je, podsjetivši kako je prošla Vlada smanjila za oko 500 milijuna kuna parafiskalnih nameta i u 2015. stvorila pretpostavke za još 300 milijuna kuna.
Grčić je rekao kako treba očekivati zahvate u reformi javne uprave i dodaje kako ne vidi razlog zašto nema onih reformskih stavki koje su bile najavljene u procesu pregovaranja o formiranju Vlade, a koje su poduprli i SDP i stranke koalicije Hrvatska raste. (Hina)