Priliku za ozbiljnu zaradu, splitski će ugostitelji i vlasnici trgovina dobrim dijelom propustiti. Stižu tri broda, oko tri tisuće gostiju, ali već se kuka da gosti s cruisera ionako troše malo i ništa. 'Ništa ne kupujemo. Bili smo prisiljeni kupiti kremu za sunčanje i koštala nas je u apoteci 180 kuna. Čuvat ćemo je u brodskom sefu koliko je skupa', rekao je jedan turist. No, jedni štede a drugi troše. Je li za njih Split spreman i organiziran, ili je sve prepušteno raspoloženju vlasnika trgovina i kafića u središtu. Naši sugovornici recimo tvrde kako ih nitko ne obavještava o dolasku brodova.
'Konobari su prvi na udaru, a oni ništa ne znaju, nitko im ne govori. Stave ruku iznad očiju kao Indijanci pa gledaju more, je li ono cruser ili trajekt, ma je cruiser', rekao je jedan zlatar. 'Nama nitko ne kaže, ni turistička ni nitko', žali se Ivan Vrgoč, ugostitelj. Ovakvih komentara čuli smo još, a s druge strane Turistička zajednica tvrdi da je svih obavijestila:
'Javili smo obrtničkoj komori, HUP-u. Zainteresirani zlatari, dućani i suvenirnice će reagirat', rekao je Vedran Matošić, predsjednik TZ-a Split. Gradska Uprava nam kaže kako je trgovinama po Zakonu dopušteno radno vrijeme od 6 do 22 sata svaki dan pa i praznikom. Vlasnici na koncu sami odlučuju žele li raditi. Iako bi se očekivalo da se trgovci bace na goste, jedan zlatar će, recimo, kao i mnogi drugi, na praznik ključ u bravu, pa neka turisti šetaju i razgledavaju izloge.
S druge strane, ugostitelju ne pada na pamet zatvoriti vrata na Praznik rada. 'Cijelu su zimu bile kiše, kako da sad ne radim. Kome ne treba novac neka ne radi', kaže Vrgoč. Muzeji otvaraju vrata za praznik tek naručenim grupama. A kada gost siđe u luci trebao bi osjetiti ritam grada i vidjeti otvorena vrata koja ga mame da nešto vidi i kupi. Recimo kupiti cipele u noćnoj šetnji kao u Grčkoj, u Splitu je još poprilično nemoguće.