"Ova presuda za mene osobno i moju karijeru ne znači ništa, ali bi trebala donijeti uporište svim ženama koje se nađu u sličnoj situaciji. Željela sam pomoći svim ženama koje se nađu u sličnoj situaciji da se mogu pozvati na ovaj slučaj i dobiti neku vrstu pravnog uporišta. Da ne moraju prolaziti to što sam ja prolazila četiri godine," kazala je Crnojević na novinarskoj konferenciji koju je organizirala udruga B.a.B.e i na kojoj su prisustvovale i Bojana Guberac, u ime udruge, te Ines Bojić, odvjetnica i pravna savjetnica udruge.
Županijski sud u Rijeci je 26. siječnja ove godine donio pravomoćnu presudu kojom je utvrđeno da je rukometna sutkinja Helena Crnojević brisanjem s međunarodne liste Udruge hrvatskih rukometnih sudaca diskriminirana na temelju spola, trudnoće i materinstva te joj je za isto dosuđena i naknada neimovinske štete u iznosu od 30.000. kuna. U sudskom postupku protiv Hrvatske udruge rukometnih sudaca Helenu Crnojević zastupala je odvjetnica Ines Bojić.
Helena se tada nalazila u visokom stadiju trudnoće, a obrisana je s liste bez bilo kakve prethodne obavijesti i unatoč jasnom protivljenju Europske i Svjetske rukometne federacije.
Crnojević je otkrila kako je 2014. u sedmom mjesecu trudnoće saznala kako su ona i njezina sudačka partnerica izbrisane s međunarodne liste sudaca. Nakon odbijenih zamolbi za vraćanje na međunarodnu listu, krajem svibnja 2015. obratile su se udruzi B.a.b.e. koja je u njezino ime podnijela pritužbu Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Pravobraniteljica je utvrdila da se u konkretnom slučaju radi o izravnoj diskriminaciji temeljem trudnoće i materinstva koja je zabranjena Zakonom o ravnopravnosti spolova te sukladno tome uputila preporuku i upozorenje Udruzi hrvatskih rukometnih sudaca i Hrvatskom rukometnom savezu koji unatoč upozorenju diskriminaciju nisu otklonili.
Crnojević je 2017. nakon razgovora s članom uprave UHRS došla do zaključka da nisu bili svjesni svojih posljedica i značenja svoje odluke. Potom je tužila Udrugu hrvatskih rukometnih sudaca i pravomoćno dokazala da su je diskriminirali kao ženu.
"Tada sam shvatila, ako on to ne zna, koji je moja generacija, pa koliko ostalih još ne zna da se ženi za vrijeme trudnoće ne smije mijenjati njezina pozicija i da se ima pravo nakon rodiljinog dopusta vratiti na isti posao koji je obavljala prije trudnoće. Za mene je jedina logična odluka bila ići u sudsku tužbu i iako sam znala da meni osobno to neće pomoći, jer su sudski procesi su prespori da bi trenutno pomogli nečijoj karijeri, željela sam da ovaj slučaj, bez obzira na ishod, uđe u sudsku praksu.", objasnila je svoju motivaciju Crnojević.
Nakon trogodišnjeg sudskog procesa izrazila je nadu da će njezin slučaj i presuda napraviti pozitivnu promjenu te zaštititi žene u trudnoći.
"Poručila bi svim ženama koje se žele nastaviti baviti sportom, na istoj razini kao i prije trudnoće, da sada to mogu napraviti bez straha da će im netko oduzeti njihov višegodišnji trud i rad za vrijeme dok su trudne ili na rodiljnom dopustu. Imaju pravno uporište nastaviti na istoj poziciji na kojoj su bile i prije trudnoće i to pravo nitko ne može osporiti," poručila je Crnojević.
Helena Crnojević i njezina sudačka partnerica Emina Kostecki Radić, obje bivše rukometašice, prve su i do sad jedine žene u Hrvatskoj koje su krajem 2009. u švicarskom St. Gallenu stekle licencu međunarodnih rukometnih sutkinja. Licenca ima je omogućila suđenje u okviru svih rukometnih natjecanja koja se odvijaju pod okriljem Međunarodne rukometne federacije, uključujući i Olimpijske igre.
Crnojević je 2017. obranila doktorat na zagrebačkom prehrambenom tehnološkom fakultetu, a nakon prijepora s HRS-om i udrugom sudaca, ona i njezina sudačka partnerica Kostecki Radić, prestale su suditi u Hrvatskoj. Kao sudački rukometni par su bile na listi slovenskog rukometnog saveza i nekoliko sezona nastavile uspješnu sudačku karijeru, a potom su se povukle iz sudačkog posla.