U zajedničkom izvješću o napadima na novinare tijekom 2008., ta međunarodna organizacija ističe da je rat protiv terorizma razorno utjecao na položaj novinara i da će takav trend biti teško preokrenuti. 'U 2008. se broj ubijenih i zatvorenih novinara prvi put smanjio otkako je rat terorizmu objavljen poslije napada 11. rujna', piše CPJ. Međutim, zbog pogoršanja međunarodnog zakonskog okvira u proteklih sedam godina porastao je broj zatvorenih novinara, navodi CPJ koji je broj napada na novinare tijekom 2008. razvrstao po zemljopisnoj podjeli i Hrvatska je u kategoriji Europe i središnje Azije.
U kratkom izvješću za Hrvatsku CPJ izdvaja slučaj premlaćivanja novinara Dušana Miljuša, koji piše o organiziranom kriminalu i korupciji, te navodi da policija još nije uhitila nijednu osobu osumnjičenu za taj napad. Počinitelji su vjerojatno povezani s mafijom, a napad je odmazda za Miljuševo pisanje 'o vezama organiziranog kriminala i političara', piše CPJ pozivajući se na ocjene hrvatske novinarke.
>> Dušan Miljuš primio nove ozbiljne prijetnje
O ubojstvu Ive Pukanića, urednika i suvlasnika političkog tjednika 'Nacionala' i njegova marketinškog direktora Nike Franjića, CPJ piše da je hrvatska policija uhitila nekoliko osoba te identificirala jednoga od dvojice bjegunaca, za kojima je izdana tjeralica, kao osobu povezanu sa srbijanskom paravojnom skupinom. Hrvatska policija surađuje s policijama u regiji u istrazi dvostrukoga ubojstva počinjenog eksplozivnom napravom, dodaje CPJ.
U 2008. ubijen je 41 novinar, a to je znatno manje nego prijašnje godine i posljedica je pada broja ubijenih novinara u Iraku, navodi se u uvodniku izvješća. Brojka od 125 novinara zatvorenih u 2008., u blagom je padu u odnosu na prijašnje godine, piše CPJ koji je te brojke objavio u prosincu 2008. U dijelu izvješća za Europu i središnju Aziju CPJ upozorava na velik broj napada i neriješenih ubojstava novinara u Rusiji, te na kontrolu nacionalne televizije u Gruziji. Napose upozorava na gušenje medijskih sloboda i ljudskih prava u državama središnje Azije, koje su nekad bile u sastavu Sovjetskog Saveza.
U općoj slici današnjih medijskih sloboda CPJ ističe da su 1981. godine, kada je Odbor osnovan, vojne hunte, diktatorski te autoritarni režimi gušili medijske slobode, a socijalistički sustavi su kroz medije kontrolirali svoje građane. Današnje najveće prijetnje medijskim slobodama 'podmuklije su od onih s kojima se suočavao prijašnji naraštaj', smatra CPJ jer današnje prijetnje 'teže nametnuti ozračje straha i autocenzure sustavnim nasiljem i uhićenjem onih koji teže stvarnom i neovisnom novinarstvu'.
Otmice novinara, urednika, ubojstva i mučenja provode se u svrhu 'gušenja istine' i osnovne su strategije kakvima se služe zločinački režimi, narkokarteli, lokalni moćnici, autoritarne kulture i pokreti poput radikalnog islama, koji danas prelaze nacionalne granice.