"Procjenjujemo da za potrebe stočarstva Hrvatska treba oko 1,5 milijuna tona kukuruza. Situacija s kukuruzom je dosta dramatična, njegova cijena na svjetskom tržištu izuzetno je visoka dosegnuvši 300 eura po toni s tendencijom rasta. Kukuruza nema ni u Europi ni u zemljama okruženja, pa se ne smije dogoditi da Hrvatska izveze svoj kukuruz pa ga poslije mora po višim cijenama uvoziti", upozorio je Čobanković najavivši Vladine mjere.
Kako je rekao ministar, uskoro će se s predstavnicima industrije šećera razgovarati o mogućnosti da se repin rezanac ne izvozi nego da se po tržišnoj cijeni usmjeri stočarima, posebno onima koji se bave tovom junadi i govedarstvom.
>> Štete od suše i do 3 milijarde kuna
>> Suša u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji uzrokovala štetu od 166 milijuna kuna
>> Slavonski seljak zbog suše na koljenima
"Repin rezanac je izvanredan izvor energije i povoljan za hranidbu stoke, posebno preživača", istaknuo je ministar poljoprivrede.
Govoreći o posljedicama suše, ministar je rekao da je suša počinila štete, no da one nisu katastrofalne posebno ne na poljoprivrednim površinama istočne Slavonije i Srijema koje je danas obišao.
Pritom je dodao da je na tom području stanje usjeva relativno dobro, ocijenivši da su posljednje kiše pridonijele oporavku kukuruza i posebno šećerne repe.
"Danas sam obišao pet lokacija, od Ivanić Grada preko Popovače i dvije kod Nove Kapele te sada Komletinaca, i štete na usjevima svakako ima. One su, čini se, veće u podravskom dijelu gdje su tzv. pjeskovita tla", rekao je Čobanković pozvavši županije da proglase elementarnu nepogodu i procijene štetu, no i da procjene budu realne, a ne napuhane, te da se ne natječu koja će prikazati veću štetu.
"Štete ne smiju biti predmet politikanstva i predizborne kampanje", rekao je ministar poručivši da će samo realne procjene omogućiti da oni koji imaju štetu, dobiju i određenu nadoknadu.
Čobanković je ocijenio da će štete biti, ali i da je i činjenica da
će primjerice cijena kukuruza biti značajno veća u odnosu na normalne godine, te kako ne očekuje da će oni koji se bave biljnom proizvodnjom imati značajne financijske štete.
Izuzetak su proizvođači u pojedinim predjelima Hrvatske gdje je praktično došlo do kompletnog propadanja uroda, a ministarstvo će se nastojati izboriti da se oni obeštete.
Ministar Čobanković kritizirao je pojedine istupe iz oporbenih stranaka u kojima se visina šteta procjenjuje na 2 do 3 milijarde kune. Rekao je da Hrvatska u ukupnoj sjetvi proljetnih kultura ima oko 440.000 hektara, a sa svih tih površina prihod u normalnoj godini iznosi oko 2,8 milijardi kuna.