Hrvatski politički sustav krojen je tako da je strankama i dalje najizdašniji prihod državni proračun, odnosno najvećim ih dijelom financiraju građani. Samo u ovoj godini stranke će, sukladno broju zastupnika u Saboru zajedno s nezavisnim zastupnicima podijeliti kolač od 51 milijuna kuna. S druge strane, od članarina i članskih doprinosa stranke su 2015. prikupile nešto manje od 11 milijuna kuna.
Iako se vole hvaliti brojem članova i sljedbenika, sredstva koja stranke prikupe od članarine skromna su čak i kad stranačka vojska, poput HDZ-ove, broji preko 200 tisuća. Dio problema leži i u lošoj naplati članarine o čemu u strankama nerado govore.
SDP-ovo članstvo šest je puta manje od HDZ-ovog, a troškovi su, zbog dvaju parlamentarnih izbora u nešto više od godinu dana, narasli više od očekivanog, prihodi su "stanjeni" pa je novo vodstvo stranke na čelu s Davorom Bernardićem odlučilo povećati članarine. I to drastično.
Iz SDP-a odgovaraju da je povećan iznos za saborske zastupnike i predstavnike u EU-parlamentu dok će studenti i nezaposleni te oni s ispodprosječnim primanjima i mirovinama plaćati jednu kunu odnosno pet kuna. Oni koji zarađuju najviše, SDP-ovi eurozastupnici Tonino Picula, Biljana Borzan i Neven Mimica mjesečno će u SDP-ovu blagajnu uplaćivati 3000 kuna, a zastupnici u Saboru s plaćom od 16 do 20 tisuća kuna 1300 kuna. Članovi SDP-a s primanjima od 10 do 12,5 tisuća kuna izdvajat će 1000 kuna mjesečno, a SDP-ovci koji imaju od 10 do 12,5 tisuća - 400 kuna. Član SDP-a ili onaj tko to želi postati s prosječnom zagrebačkom plaćom između 4000 i 7500 kuna uplaćivat će stranci 100 kuna na mjesec.
SDP gubi izbore, a članova sve više
Zanimljivo je da je, usprkos tome što su izgubili dvoje izbore, interes za stranačkom knjižicom SDP-a sve veći. Kako navode u stranci, s jučerašnjim danom SDP broji 37.409 članova, dok ih je s istim datumom prošle godine bilo 34.620.
No, dok se broj članova, a i naplaćene članarine povećava, prihodi SDP-a padaju. U 2015. iznosili su oko 46,34 milijuna kuna, a od članarine je naplaćeno 2,25 milijuna (udio od 4,8 posto). Lani su pak prihodi bili dosta manji, 36,4 milijuna kuna, ali je zato članarina naplaćeno nešto više, 2,44 milijuna kuna (udio 6,73 posto).
Iz Mosta i HDZ-a nisu odgovorili na naš upit o članarinama, no prema podacima iz financijskih izvješća stranaka za 2015. Most je u toj godini imao nula kuna od članarina. Ipak, kako se tek sada transformira u nacionalnu poličku stranku, može se očekivati da će se i to promijeniti.
HDZ je prije dvije godine krenuo u akciju obračuna s neplatišama jer je naplata bila nesrazmjerna broju članova, i usprkos činjenici da su u HDZ-u su od plaćanja članarine oslobođeni nezaposleni, studenti i umirovljenici. Prema financijskom izvješću HDZ-a, prihodi stranke u 2015. godini iznosili su 59,9 milijuna kuna od čega je članarina bilo 5,52 milijuna kuna. To je čak 72 posto više u odnosu na godinu dana ranije (3,2 milijuna kuna) kada je stranka "pritisnula" neplatiše, očito s rezultatom.
Članarina u HDZ-u iznosi 10 kuna mjesečno dok HDZ-ovi državni i lokalni dužnosnici stranci uplaćuju pet posto mjesečne neto plaće.
U HNS-u navode kako su u siječnju ove godine evidentirali 40.992 člana stranke, što je malo manje nego u isto vrijeme 2016., a od članarina su prošle godine uprihodili 1,59 milijuna kuna.
Visina članarina razlikuje se, kažu u HNS-u, ovisno o socijalnoj kategoriji ili u slučajevima da je više osoba iz jedne obitelji u članstvu stranke. Članarina za nezaposlene je 0 kuna, za studente 5 kuna mjesečno, za zaposlene članove 10 kuna, dok se visina članarine za saborske zastupnike penje i do 1000 kuna mjesečno.
Stranke blage prema članovima neplatišama
Hrvatska seljačka stranka broji 36.840 članova, nešto više nego lani. Završni račun za 2016. godinu nije gotov, no predviđaju da će naplata članskih doprinosa biti oko 650.000 kuna što je u ukupnim godišnjim prihodima udio od oko 13 posto.
U stranci naglašavaju da članarinu ne trebaju plaćati svi članovi. Naime, HSS ima dužnosničku članarinu koju plaćaju dužnosnici i vijećnici HSS-a. Oni su podijeljeni u dvije kategorije. Jedna su HSS-ovci koji primaju plaću, odnosno koji dužnost obavljaju profesionalno - u Europskom parlamentu, zakonodavnoj, predstavničkoj i izvršnoj vlasti, a oni stranci daju tri posto neto plaće mjesečno. Članovi HSS-a koji primaju naknadu za rad u općinskim/gradskim vijećima, županijskim skupštinama HSS-u mjesečno uplaćuju 10 posto od neto isplaćene naknade.
Udio nenaplaćenih članskih doprinosa je oko 10 posto, što znači da oko 3500 članova stranke ne plaća članarinu.
Živi zid još uvijek prolazi transformaciju iz pokreta u stranku, kaže Tihomir Lukanić, pa su tek od početka 2017. uveli članarinu od 40 kuna godišnje.
"Lani smo imali oko 14.000 članova, sada je taj broj daleko veći iako nam tek predstoji sređivanje baze podataka", kazao je Lukanić.
Praksa pokazuje i da su stranke prema svojim neplatišama prilično blage jer ih nisu sklone brisati iz članstva. Kažnjavaju ih uglavnom tako da se ne mogu kandidirati za stranačke funkcije te na lokalnim i parlamentarnim izborima.
"Zbog neplaćanja članarine niti jedna članica ili član HNS-a neće biti izbrisan iz članstva stranke", kažu u HNS-u.
Statut SDP-a nalaže da se iz članstva briše onaj tko ne plati članarinu godinu dana, a o tome bi brigu trebale voditi lokalne organizacije. No, one u tome baš i nisu ažurne.
U HDZ-u, pak, član koji kasni s plaćanjem članarine godinu dana i više postaje pasivni član HDZ-a - ne može birati niti biti biran.